Iako predsjednik NiP-a tvrdi da su Autoceste FBiH, BH Telecom i Elektroprivreda BiH donedavno bila stranačka preduzeća, činjenica je da su to i ostala
Predsjednik stranke Narod i pravda i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pobrojao je jučer na svom Facebook profilu neke od dostignuća vlasti na različitim nivoima, a koje predvode stranke trojke, odnosno SDP, NiP i Naša stranka. Kazao je kako su uspjesi postignuti za samo 7.5 mjeseci od imenovanja, te “uz najdestruktivniju opoziciju koja sve blokira”.
Na kraju je napisao: “O kriminalu koji otkrivamo u ovom postu nisam pisao, ima vremena da sve iz Autocesta, Elektroprivrede, BH Telecoma i drugih donedavno stranačkih kompanija iznesemo u javnost”.
Upravo ova posljednja rečenica iz Konakovićevog izlaganja je nešto o čemu ćemo u nastavku piše Buka.
Naime, ministar posljednjom rečenicom želi da poruči javnosti kako su Autoceste Federacije BiH, Elektroprivreda BiH, BH Telecom i druga javna preduzeća donedavno bila stranačka, a da to sada nisu.
Preciznije poručuje nam da su bila stranačka dok su u izvršnoj vlasti bili SDA, SBB, DF i HDZ BiH, a da su dolaskom na vlast NiP-a, SDP-a, Naše stranke, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 to prestala biti.
U nastavku ćemo o tome kako su imenovani direktori u navedenim javnim preduzećima, a taj proces će nam sam reći da li su prestala biti stranačka ova javna preduzeća.
Krenimo od Autocesta FBiH. To je prvo imenovanje koje je izvršila federalna Vlada na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem.
Kršenje zakona koje nema ko da sankcioniše
U maju ove godine za vršioca dužnosti direktora Autocesta FBiH Vlada imenuje Denisa Lasića.
Ovim imenovanjem, prekršen je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, s obzirom da se u Zakonu navodi da “izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici za vrijeme vršenja javne funkcije i šest mjeseci nakon prestanka vršenja te funkcije ne mogu biti članovi upravnog odbora, nadzornog odbora, skupštine, uprave ili menadžmenta niti biti u svojstvu ovlaštenog lica u javnom preduzeću”.
A Lasić, koji je kadar HDZ-a BiH, do kraja aprila bio je ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH, tako da nije prošao ni mjesec od prestanka obavljanja dužnosti u izvršnoj vlasti, a ne šest kako to Zakon nalaže.
Problem je što sukob interesa Lasića nije imao ko da utvrdi s obzirom da ne postoji tijelo za utvrđivanje sukoba interesa, budući da je ta nadležnost oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji 2013. godine, a do danas nije donesen novi, niti izmijenjen postojeći Zakon o sukobu interesa.
Da se u Autocestama nije promijenilo ništa kada je riječ o imenovanju uprave, govori nam i činjenica da je i prethodna Vlada kojom je rukovodio Fadil Novalić (SDA) također nezakonito imenovala direktora.
Za direktora Autocesta Vlada premijera Novalića je imenovala Elmedina Volodera (SDA), koji je u tom momentu bio zastupnik u Parlamentu FBiH. I to imenovanje je bilo nezakonito, jer po Zakonu ne možete iz zakonodavne vlasti biti imenovani u javno preduzeće. Zakon izabranim zvaničnicima izričito zabranjuje imenovanje u upravu javnih preduzeća šest mjeseci nakon prestanka mandata.
I tada, kao i danas, sukob interesa nije imao ko da utvrdi, pa je Voloder uredno nastavio obavljati funkciju direktora dvije godine.
Dakle, Autoceste FBiH su ostale stranačko preduzeće kao što su i bile.
Depolitizacija javnih preduzeća? Ma šta će nam to…
Idemo na javno preduzeće broj 2.
Krajem septembra, za v.d. direktora javnog preduzeća BH Telecom imenovan je Amel Kovačević, bivši savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne dozvoljava savjetnicima izabranih zvaničnika da rukovode javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata.
Nakon ovog imenovanja oglasili su se iz Transparency International BiH.
“Amel Kovačević je član NiP-a a njegovo imenovanje sa političke funkcije direktno na poziciju direktora jednog od najznačajnijih javnih preduzeća suprotno je kako Zakonu o sukobu interesa BiH tako i deklarativnom opredjeljenu nove vlasti u FBiH za ispunjavanje uslova iz 14 prioriteta Evropske komisije, među kojima se posebno naglašava potreba depolitizacije javnih preduzeća”, saopćili su iz TIBiH.
I Novalićeva Vlada je slično imenovala rukovodioce u BH Telecomu kao i Nikšićeva.
Naime, prethodna Vlada je za direktora ovog javnog preduzeća imenovala Sedina Kahrimana, predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Podsjetimo, u uprave javnih preduzeća po Zakonu ne mogu biti imenovane osobe koje obavljaju stranačku funkciju.
Dakle, gdje je stala prethodna, nastavila je aktuelna Vlada FBiH.
Idemo na javno preduzeće broj 3.
Ako pogledamo imena koja je Vlada FBiH imenovala u augustu ove godine za nove članove Upravnog odbora Elektroprivrede BiH, vidjet ćemo da se radi o nastavku dosadašnje prakse po kojoj izvršna vlast u upravljačke strukture javnih preduzeća imenuje stranačke osobe.
Nakon što je bivša Vlada za direktora EPBiH imenovala Admira Andeliju, člana Glavnog odbora SDA, aktuelna Vlada na funkciju v.d. direktora EPBiH imenuje Sanela Buljubašića, člana Predsjedništva KO SDP Tuzla.
I drugi direktori koji su imenovani u upravu ovog javnog preduzeća imaju stranačke funkcije. Tako je stranka PDA dobila dvije pozicije u UO Elektroprivrede BiH.
Nevad Ikanović, koji je sada v.d. direktora za snabdijevanje i trgovinu, član je Glavnog odbora PDA Banovići. On je svojevremeno u EPBiH bio direktor za proizvodnju, ali je smijenjen 2019. godine.
Sanela Jurišić, koja obnaša funkciju v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove u EPBiH, članica je GO PDA BiH i predsjednica Asocijacije žena PDA Tuzla.
O reformama pričaj, a zakone skrivaj
Dakle, analizirali smo imenovanja u samo tri javna preduzeća za koja je Konaković napisao da su “donedavno bila stranačka”.
Nažalost, nisu samo donedavno, to su ostala i danas. A ostat će i ubuduće, jer Vlada Federacije BiH ne vraća u proceduru Prijedlog zakona o sukobu interesa u institucijama FBiH koji je povukla iz procedure čim je preuzela dužnost.
Da pomenuti zakon nije povučen iz procedure, i da je usvojen u Parlamentu FBiH, mnoga od ovih nezakonitih imenovanja se ne bi desila, jer bi po novom zakonu bilo formirano tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa.
No, i postojeći Zakon o sukobu interesa ima jasne odredbe koje sprečavaju imenovanja koja smo pobrojali u ovom tekstu, ali predstavnike političkih stranaka u vlasti to ne zanima, jer jednostavno nema ko da ih sankcioniše. Za njih zakon ne postoji.
Postoji samo priča kako se ide u pravcu evropskih integracija, a depolitizaciju javnih preduzeća koja je striktna obaveza na tom putu ćemo ostaviti nekim drugim državama da je provode.
