Izmjene Zakona o VSTS-u koje se, između ostalog, tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca trebalo bi da se primjenjuju od 23. decembra, međutim već sada je jasno da od toga neće biti ništa, tako da će imovina sudija i tužilaca i dalje biti skrivena od očiju javnosti, a pitanje je i na koji način će se vršiti dalja imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija u pravosuđu i može li eventualno doći do blokade tog procesa.
Naime, Dom naroda izmjene i dopune Zakona o VSTS-u usvojio je 6. septembra i u njima se navodi da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se istekom 90. dana od dana stupanja na snagu.
Izmjene i dopune Zakona o VSTS-u u “Službenom glasniku” su objavljene 15. septembra, što znači da je zakon stupio na snagu 23. septembra i njegova primjena trebalo bi da počne 23. decembra pišu Nezavisne.
Predloženim izmjenama i dopunama zakona, između ostalog, propisano je osnivanje Odjela za provođenje postupka po izvještajima u okviru Sekretarijata VSTS-a.
Taj odjel u suštini treba da prikuplja izvještaje sudija, tužilaca i članova VSTS-a, zatim vrši provjere, tačnost, cjelovitost i istinitost prijavljenih podataka, analizira podatke iz izvještaja u svrhu utvrđivanja nespojivih funkcija ili sukoba interesa, zatim objavljuje rezultate provjera itd.
Problem je u tome što je ovaj odjel pri VSTS-u, odnosno Sekretarijatu, iako formiran, još nepopunjen jer nema novca, i praktično ne postoji teoretska šansa da se taj posao završi do 23. decembra.
“Odjel za provođenje postupka po izvještajima je formiran, dok se popunjavanje predviđenih pozicija u istom očekuje u narednom periodu, što je u praksi proces koji će optimalno potrajati mjesecima”, rekli su “Nezavisnim” u VSTS-u.
Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS-a, tokom posljednje sjednice VSTS-a rekao je da se čeka odobravanje finansijskih sredstava od Savjeta ministara BiH kako bi se krenulo u konkursnu proceduru za formiranje novog odjela koji bi trebalo da vrši provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije.
“Mislim da ćemo to brzo dobiti. Dobili smo i jedno mišljenje iz Brisela o tome da li treba eksterno ili jedan dio interno da popunimo u tom odjelu, tako da imamo stvorene pretpostavke da brzo, čim dobijemo odobrenje od Vijeća ministara, možemo ići sa konkursnom procedurom”, pojasnio je Lagumdžija.
Kako je rekao, konkurs će provoditi Agencija za državnu službu, a kandidati koji budu nominovani proći će sigurnosne provjere.
Koliko će taj dio da traje, Lagumdžija navodi da mu nije poznato, ali će u svakoj fazi postupka pisati urgencije i tražiti ubrzanje.
Lagumdžija je kazao da je raniji odjel za integritet imao mehanizme da samo evidentira imovinu sudija i tužilaca i onih koji su dali saglasnost, da ta imovina bude i objavljena. Sada će to, kako kaže, biti obavezno.
“Kad krene rad ovog odjela, ispitivaće se nasumice određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, čini mi se do deset procenata na nivou godine, a tamo gdje bude određenih prijava, ti postupci će ići prioritetno”, pojasnio je Lagumdžija.
Dakle, suština je u tome da primjena izmjena Zakona o VSTS-u treba da počne 23. decembra, a još nisu odobrena sredstva za formiranje odjela, nakon čega tek kreće procedura zapošljavanja novih radnika, bezbjednosnih provjera i svega ostalog, što može trajati mjesecima.
“Mislim da uskoro nećemo vidjeti konkretne rezultate i da vidimo uopšte koliko će se moći provoditi provjere i kako će funkcionisati njihovo objavljivanje. U svemu tome čeka nas i usvajanje novog Zakona o VSTS-u, koji je predviđen da bude usvojen godinu dana od usvajanja ovih izmjena”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency Internationala BiH” (TI).
Ona kaže da je TI i ranije upozoravao, pri samoj izradi Zakona o VSTS-u, da suštinski nedostaci u samom zakonu mogu dovesti do problema u njegovoj primjeni i to se prije svega odnosi na odredbe koje se tiču provjere imovinskih kartona, odnosno procedura za prikupljanje i razmjenu informacija između institucija koje su neophodne da bi se provjerila tačnost navoda u imovinskim kartonima.
“Poslije su se pojavile i druge proceduralne prepreke u smislu same primjene zakona, spremnosti VSTS-a i uopšte same mogućnosti i kojom brzinom će ići uspostavljanje odjela, zapošljavanje ljudi, provjere koje je neophodno provesti pri imenovanju sudija i tužilaca itd.”, rekla je Korajlićeva.
Ona ističe da je na ranijim sjednicama VSTS-a bilo govora o ovim problemima te da je jedna od ideja, kako ne bi došlo do blokade imenovanja novih sudija i tužilaca, to da se izvrše imenovanja, ali da se odgodi preuzimanje funkcije dok se ne izvrše provjere.
“Ako mi stvarno budemo imali situaciju da neke institucije opstruišu razmjenu informacija neophodnih za provjeru, što se može desiti, možemo doći do toga da zbog izmjena koje su došle u zadnji čas, a koje su predstavljene kao tehničke, dovedemo u pitanje funkcionisanje kompletnog pravosuđa”, istakla je Korajlićeva.
Podsjećanja radi, izmjene Zakona o VSTS-u jedan su od 14 prioriteta Evropske unije i godinama u BiH nije bilo saglasnosti po tom pitanju, ali nakon usvajanja, vlast nije propustila priliku da to predstavi kao veliki uspjeh, iako suštinski još uvijek ništa se nije promijenilo.
