Željezničar je neformalno počeo s radom početkom 1921. godine po imenom Željezničarski športski klub, no zvanično je primljen u Sarajevski podsavez tek 19. septembra 1921. godine i na taj način je počela jedna od najljepših priča u gradu na Miljacki.
Da bi bio registrovan, klub je morao odigrati dvije zvanične prijateljske utakmice, 17. septembra protiv SAŠK-a (1:5) i 18. septembra protiv ekipe Sarajevski ŠK (1:2).
Četiri godine kasnije, Željezničar je ostvario prvi veći uspjeh, odnosno plasman u viši rang. Drugi veliki trenutak u Željinoj historiji desio se u jesen 1932. godine kada je dobrovoljnim radom igrača i željezničkih radnika na Pofalićima izgrađeno prvo vlastito igralište. Dotada je Željezničar igrao na nekoliko igrališta u Sarajevu i nije imao svoj pravi dom.
Željezničar je Drugi svjetski rat dočekao kao stabilan prvoligaš u Sarajevskom podsavezu, a klub je odlučio ne takmičiti se u ligi pod ingerencijom okupatorske Nezavisne države Hrvatske.
Nakon oslobođenja Sarajeva i stvaranja nove Jugoslavije 1945. godine klub se nastavio takmičiti, ovaj put u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine gdje je odmah osvojio prvo mjesto i osigurao je prelazak u Prvu saveznu ligu Jugoslavije, najveći rang jugoslovenskog nogometa.
Uslijedili su veliki problemi za Željezničar nakon osnivanja Torpeda, koji ubrzo mijenja ime u FK Sarajevo, a Fiskulturni savez BiH naređuje da Željezničar novoosnovanom klubu mora ustupiti svoje najbolje igrače. Lovrić, Raljić, Golac, Alajbegović, Šilić, Konjevod i Lazarević su napustili Želju, a jedini koji se suprotstavio komunističkom režimu, što se u to vrijeme moglo platiti i životom, bio je Josip Domorocki.
Željezničar 1952. godine prelazi igrati utakmice na svom novosagrađenom stadionu Grbavica, a zlatno doba kluba uslijedilo je dvadesetak godina kasnije.
Završili su Plavi na četvrtom mjestu 1970., na drugom 1971., a 1972. godine pod vodstvom Milana Ribara su postali prvaci Jugoslavije.
Uslijedio je period postojanja kluba koji je obilježio veliki Ivica Osim, pod čijim vodstvom Željo u sezoni 1983/84 zauzeo treće mjesto sa samo dva boda manje od prvaka Crvene zvezde i izborio nastup u Kupu UEFA naredne sezone gdje je Željezničar dogurao do polufinala i ispao od Videotona u meču na Grbavici koji je slomio srca svim navijačima Plavih.
Do raspada Jugoslavije Željezničar je bio relativno stabilan prvoligaš, a 1992. godine klub je, baš kao i 50-ak godina ranije privremeno prestao igrati utakmice zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Nakon skoro četiri godine pakla, Željo se nakon agresije na BiH izdigao iz pepela, a 1998. godine čuvenim pogotkom Hadisa Zubanovića za pobjedu na derbiju sa Sarajevom osvaja prvu od šest titula prvaka Bosne i Hercegovine.
Posljednju uspješnu eru kluba s Grbavice obilježio je Amar Osim, pod čijim vodstvom Plavi osvajaju pet titula prvaka BiH i četiri trofeja Kupa.
Međutim, posljednjih godina se Željezničar bori s finansijskom dubiozom i pokušava se vratiti na staze stare slave. U aktuelnu sezonu je klub ušao dosta dobro i nakon šest mečeva ima 13 bodova, što ga drži na drugom mjestu na tabeli.
Priliku za proslavu 103. rođendana Željovci će imati u subotu, kada na Grbavici u 7. kolu Wwin lige BiH gostuje Zrinjski. Spektakl su najavili i najvatreniji navijači Plavih Manijaci.
"U subotu na utakmici protiv Zrinjskog slavimo rođendan voljenog kluba. Slavimo priču koja je duga više od stoljeća i koja nas sve okuplja na jednom mjestu. Svi Željini navijači znaju koliki je značaj Željinog rođendana i da je to dan kada nema ništa preče od dolaska na stadion!
Stvari su se ove sezone dobro poklopile, pa rođendan slavimo smješteni na vrhu tabele i s toga nema prepreke da Grbavica u subotu bude krcata!
Na ovoj utakmici dio koreografije bit će šalovi i pozivamo svakog navijača koji dođe na stadion da ponese šal!", poručili su Manijaci.
Duel Željezničara i Zrinjskog igra se u subotu od 20:45 sati na Grbavici, televizijski prijenos će biti omogućen na Areni Sport.
