Saudijska Arabija privlači sve više zvijezda izi Evrope. Prva velika zvijezda bio je Cristiano Ronaldo koji je došao početkom godine, a zatim je ovog ljeta potpisao i Karim Benzema, pa N'Golo Kante, Ruben Neves... U red za Saudiju stali su i Mendy, Ramos i Niguez, kao i mnogi drugi koji su odlučili da prihvate bogate ugovore čak i po cijenu da će ispast iz fokusa i da će igrati osjetno nekvaltetniji nogomet.
Nova sezona u Saudijskoj Arabiji bit će zaista spektakularna. Al Ittihad će s Benzemom braniti naslov prvaka, a Al Nassr s Ronaldom isti napasti, dok se svakako favoritom smatra najveći klub u toj zemlji, Al Hilal, bez obzira što nije uspio da ovog ljeta potpiše Lionela Messija.
U novoj sezoni će se velike zvijezde takmičiti i za, između ostalog, trofej koji nosi naziv Čuvar dviju svetih džamija. Ove džamije su glavne u islamskom svijetu, a slavni Saladin bio je njihov prvi čuvar.
U Saudijskoj Arabiji se inače nalaze dva od tri najvažnija svetišta islama - Kaab i Poslanikova džamija.
Treći po veličini grad Saudijske Arabije 27. juna ponovno će biti prepun hodočasnika. Prema vjerskom kalendaru, Mekki će se tada održati hadž, jedan od glavnih obreda islama. Prošle godine privukao je milion ljudi.
Hadž je obaveza svih vjernika koji imaju snage i novca otputovati u sveti grad. Najpoznatiji dio hodočašća je prolaz oko Kabe, građevine u dvorištu Svete džamije (koja se naziva i Velika džamija). Vjeruje se da svaki hodočasnik koji je prošao ovom rutom za vrijeme hadža, okajava grijehe.
Kaaba se naziva Allahova kuća, ali se pojavila mnogo prije rođenja islama (iako se ne zna tačno kada). Ranije su oko nje stajali idoli i održavali su se poganski obredi Kurejšija, naroda koji je živio na Arapskom poluotoku. Godine 630. prorok Muhamed, zajedno sa pristalicama, zauzeo je Meku bez borbe. Proglasio je nova pravila bogoslužja, paganski idoli su uklonjeni, a nevjernicima je zabranjen pristup Kabi. Danas se zabrana tumači još strože: samo muslimani smiju ući u Meku, za kršenje se izriče novčana kazna. Na ulazu mogu zatražiti potvrdu da je osoba prešla na islam, ali ako saudijska policija posumnja, tražit će da pročitate molitvu napamet. Tako među novim zvijezdama domaćeg nogometa, Kante i Benzema (obojica su muslimani) imaju priliku obići sveto mjesto, ali ne i Ronaldo.
S Medinom je sve malo lakše. Sam grad je otvoren za javnost, ali je glavno svetište dostupno samo vjernicima. Medina se smatra drugim središtem islama nakon Meke, a vjernici također hrle u nju kako bi posjetili Prorokovu džamiju (ili Al-Masjid an-Nabawi) - najveću u Saudijskoj Arabiji. Nalazi se u blizini mjesta gdje je Muhamed živio i propovijedao. Na primjer, ovdje je 622. godine objavio pravila koja su uspostavila odnose između muslimana i predstavnika drugih religija. Prva Poslanikova džamija podignuta je još za Poslanikovog života, au narednim stoljećima je stalno pregrađivana i dograđivana. Posljednje velike promjene napravljene su prije 10 godina - sada može primiti do dva miliona vjernika. Postoji i treće svetište među najcjenjenijima u islamu, ali ono se nalazi u Jeruzalemu. U usporedbi sa Svetom džamijom u Meki i Mesjid an-Nabawi u Medini, Al-Aqsa je prilično mala i može primiti do pet hiljada ljudi. Vjeruje se da je ovo mjesto posjetio Muhamed tokom svog putovanja u Palestinu.
Čuvar svetišta (ponekad se s arapskog prevodi “Čuvar džamija” ili “Sluga džamija”) drevna je titula koja postoji gotovo hiljadu godina. Prvi put se spominje u 12. stoljeću, kada je veći dio Bliskog istoka i gotovo cijela sjeverna Afrika pala u ruke dinastije Ayyubid. Najpoznatiji sultan ove porodice je Yusuf, dobio je nadimak Salah ad-Din (to jest, "pobožnost vjere"). Evropljani su ga zvali malo drugačije - Saladin.
Jusuf ibn Ejjub se uspješno borio protiv križara i zauzeo Jeruzalem 1187. godine. Tako su pod vlašću Ajubija bila sva tri glavna svetišta muslimana, a Saladin je postao njihov čuvar. O tome svjedoči natpis napravljen 1191. godine na Jusufovoj kupoli - spomeniku na Brdu hrama u blizini Al-Aqse, nazvanom upravo u čast Saladina. Spomenik govori o sultanu kao o "službeniku dvaju svetišta i ove svete kuće".
Danas se Sluga ili Čuvar zove kralj Salman, a titulu bi trebao preuzeti Mohammed ibn Salman Al Saud, nasljednik dinastije koji na čelu engleskog Newcastlea.
No, vratimo se mi nogometu. Do 1976. godine u Saudijskoj Arabiji nije bilo jedinstvenog prvenstva, a klubovi su nastupali u regionalnim turnirima i Kupu kralja koji se igra od 1957. godine. Godine 1990. spojena su dva glavna takmičenja: ekipe su igrale u regularnoj sezoni i doigravanju, a pobjednik je nagrađen Liga kupom Čuvara dvaju svetišta ili džamija.
Nakon 17 godina, napravljena je još jedna reforma takmičenja. Prvenstvo je konačno postalo profesionalno, a turnirski sustav osjetno se zakomplikovao. Tokom sezone (uz prvenstveni) igrao se i Kup prijestolonasljednika. Najbolja ekipa ovog takmičila bi se za pehar Čuvara dviju džamija. Na njemu je nastupilo i šest najjačih klubova lige te pobjednik Kupa princa Faisala bin Fahd (u njemu su se takmičile samo mlade selekcije).
2014. godine sustav je ponovo promijenjen. Sve ekipe najviše i prve lige mogle su igrati za Kup Čuvara dvaju svetišta. Danas je to glavno kup takmičenje u Saudijskoj Arabiji, pa ga navijači po starinski zovu i Kup kralja.
Savez se trudi da takmičenje bude još prestižnije od prvenstva. Osim pehara zanimljivog naziva, pobjednik dobiva ulaznicu za grupnu fazu AFC Lige prvaka. Veće su i novčane nagrade u Kupu: prema podacima za 2016. (od tada je iznos najvjerovatnije porastao), za pobjedu u finalu se dobija gotovo dva miliona eura. Skoro isti iznos dobija i pobjednik AFC kupa, drugog po važnosti međunarodnog takmičenja u Aziji.
Ipak, to su, budimo realni, mizerni iznosi za bogate Arape i njihove klubove koji plaćaju stotine miliona eura po sezoni za samo jednog igrača.
