Optužnica je upućena u upisnik radi dodjeljivanja sucu, koji će raditi na tome predmetu u prvom stupnju. Odlučeno je da se ovaj predmet spoji s Uskočkim predmetom, tzv. "Mamić 2", gdje je optužnica potvrđena u svibnju 2019. godine, a što je i bio prijedlog iz optužnice, izvijestio je nakon ročišta glasnogovornik Suda Miroslav Rožac.
Na upit novinara može li se Zdravku Mamiću suditi u odsutnosti, Rožac je odgovorio potvrdno, ali kada se stvore svi zakonski uvjeti.
Prvo se moraju obaviti potrebne predradnje, odnosno moraju se službeno zaprimiti odluke Ministarstva pravosuđa BiH i Vrhovnog suda BiH da Zdravko Mamić neće biti izručen Hrvatskoj, odnosno da je nedostupan pravosudnim tijelima RH, nakon čega će vjerovatno uslijediti prijedlog da mu se sudi u odsutnosti, pojasnio je Rožac.
Mamićev odvjetnik Veljko Miljević ocijenio je kako se na osječkom Sudu pravo tumači drugačije, nego što ga tumači on.
Smatra kako zakonski propisi jasno određuju da nije moguće protezati jurisdikciju hrvatskog kaznenog zakonodavstva, bez obzira gdje je i prema kome počinjeno kazneno djelo, ako je počinitelj nedostupan državnim tijelima RH.
Spajanje optužnica ocijenio je svrsishodnim i zakonitim, ali smatra upitnim je li se smjela potvrditi druga, a pogotovo treća optužnica, u kojoj, kako smatra "nema prava sudbenosti RH".
Potvrdio je kako spajanje optužnica nema značaja za eventualno izručenje Zdavka Mamića iz BiH, ističući kako je izručenje odbijeno nakon potvrđivanja druge optužnice, gdje je pod određenim pretpostavkama moglo doći do izručenja, a da ga temeljem treće optužnice "ne može ni biti, jer se kao i u prvoj optužnici radi o kaznenom djelu protiv gospodarstva".
U trećoj optužnici tužiteljstvo Mamića tereti da je novac iz Dinama izvlačio od 25. rujna 2002. do 8. ožujka 2007. u Zagrebu i Klagenfurtu u Austriji i to dok je obnašao dužnosti člana izvršnog odbora kluba, a nakon toga izvršnog dopredsjednika i člana uprave i imao ovlaštenje za raspolaganje novcem po računu kluba otvorenog u jednoj banci u Austriji.
Iako je sukladno statutu kluba bio dužan skrbiti se o zakonitom korištenju i raspolaganju financijskim sredstvima kluba, okrivljenik je u nakani da se znatno materijalno okoristi na štetu imovine kluba, raspolagao novčanim sredstvima kluba u vlastitu korist, navodi se.Terete ga da je nalagao prijenos iznosa od 97.492 eura (u protuvrijednosti od 730.659 kuna) na svoj račun otvoren kod banke u Austriji te osobno podigao iznos od ukupno 2,2 milijuna eura (u protuvrijednosti od 16 milijuna kuna) u gotovini, i na taj se način, na štetu kluba, okoristio u ukupnom iznosu od 2,3 milijuna eura (u protuvrijednosti od 16,7 milijuna kuna).
Temeljem prve Uskokove optužnice Mamić je u lipnju prošle godine na osječkom Sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima.
U svibnju 2019. godine Optužno vijeće osječkog Županijskog suda potvrdilo je i drugu Uskokovu optužnicu protiv Zdravka Mamića i još šestorice okrivljenika, koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna, a protiv Zdravka Mamića određen je i istražni zatvor.
Drugom optužnicom, uz Zdravka Mamića, obuhvaćeni su njegov sin Mario, brat Zoran, bivši "Dinamov" direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.
Unatoč potvrđivanju ove optužnice, pravosudna tijela BiH zaključila su kako nema pretpostavki za izručenje Zdravka Mamića Hrvatskoj.
