Naravno, radi se o eventualnom transferu sjajnog bosanskohercegovačkog veznjaka Miralema Pjanića iz Juventusa u Barcelonu, a upravo ova vijest bar na trenutak je od pandemije korona virusom "preuzela" naslovnice mnogobrojnih talijanskih i španskih medija.
Gotovo da nema medija koji nije pisao o Pjanićevom odlasku u Barcelonu, a svakog dana naslovnice najuticajnijih španskih i italijanskih medija donose nove informacije vezane za ovaj transfer.
Sve podsjeća na period kada se spremao transfer Edina Džeke iz Wolfsburga u Manchester City za tada pomalo nestvarnih 40-ak miliona eura i kao tada, tako i danas Bosansci i Hercegovci s ponosom čitaju da jedan od najvećih klubova na svijetu želi našeg dragulja.
Iako se prilikom ovako velikih transfera stvari mijenjaju iz sata u sat, posljednje informacije govore da će se doista nešto desiti jer je Arthur Melo navodno pristao biti dio transfera čija bi ukupna vrijednost, uključujući i onu Arthurovu, trebala biti oko 60 miliona eura što bi zapravo bio i najveći transfer jednog bosanskohercegovačkog fudbalera.
Osim toga, Mali princ bi u slučaju realizacije transfera sa godišnjim primanjima od osam miliona eura postao i bh. fudbaler sa najvećim godišnjim primanjima, a sa vrha te liste skinuo bi Seada Kolašinca koji po dostpunim informacijama godišnje zarađuje sedam miliona eura.
A, kako je sve počelo?
Pjanić je karijeru počeo u Luksemburgu u klubu Schifflange, gdje je zbog ratnih dešavanja u BiH preselio zajedno sa svojom porodicom. Tu je već zapao za oko mnogim velikim klubovima jer "lovci na talente" su od prvog njegovog dodira s loptom procijenili da je pred njim blistava budućnost.
Mnogi evropski klubovi su željeli Pjanića u svojim redovima, a njemački Kaiserlautern je bio najuporniji i tada dječaku od 15 godina je nudio sve. Novac, automobil, vozača, stan, prevodioca…. Međutim, Mire je odlučio otići u francuski Metz, klub koji je u tim momentima imao jedan od najboljih omladinskih pogona na Starom kontinentu. I nije pogriješio. Tu je dobio priliku da razvije svoj raskošni talent i dodatno napreduje. Igrao je za juniore tog kluba, ali veoma brzo i za prvi tim.
Nakon odličnih igara u dresu Metza, Pjanić je potisao za jedan od najvećih klubova u Francuskoj, Lyon, koji je u tom periodu suvereno vladao Francuskom. Sa Lyonom je igrao Ligu prvaka, a svi pamtimo onaj njegov gol na Santiago Bernabeu protiv Real Madrida.
I u tom periodu španski velikan je bio mnogo zagrijan za bh. mađioničara. Čak je tadašnji predsjednik Barcelone pozvao lično Pjanića da bude gost na jednoj od utakmica španskog kluba.
"Mr Pjanić, pozivamo vas da u nedjelju budete naš gost", pisalo je na pozivnici, ali put Barcelone je krenuo Miralemov otac Fahrudin koji je s čelnicima Barcelone odgledao utakmicu. I to nije bilo sve, u tim momentima Bayern je "pritiskao" sa svih strana, Arsenal je čak osigurao i novce za transfer, ali kasno su se javili. Pjanić je dao riječ Romi, a riječ kod karakternih ljudi je ipak svetinja.
U Romi je Pjanić zapravo eksplodirao i postao je svjetska klasa, a dobre igre u rimskom klubu odvele su ga u Juventus. U transferu vrijednom 32 miliona eura stigao je u Torino gdje odmah postaje neizostavan član prve postave, a od njegovog raspoloženja zavisila je i igra Juventusa.
Osvojio je sa Starom damom ukupno šest trofeja, tri naslova prvka Italije, dva Kupa te Superkup i bez obzira što je izostao onaj najznačajniji Lige prvaka, nekako se čini da je vrijeme na nove izazove. U tri sezone odigrane u Juventusu isto toliko puta je izabran i idealni tim Serije A, u 167 odigranih utakmica postigao je 22 pogotka kojima je dodao 36 asistencija.
Dakle, Schifflange, Metz, Lion, Roma, Juventus, a naredna stanica, vjerovatno Španija, jedan od najvećih svjetskih klubova Barcelona. Nakon legendarnog Mostarca Mehe Kodre, u dresu Barcelone vjerovatno ćemo gledati još jednog bosanskohercegovačkog fudbalera.