Teško je uopšte objasniti kako je zemlja od nekih četiri miliona stanovnika došla do toga da parira zemlji od 67 miliona. Brojni svjetski mediji ovih dana takođe postavljaju to pitanje. Iako nema definitivnog odgovora, među mogućim razlozima često se spominju nacionalni ponos i prkos sportista malene zemlje koji se pred svijetom žele dokazati više nego timovi puno većih, moćnijih i uglednijih zemalja.
"Volimo biti autsajderi", rekao je Dejan Lovren nakon pobjede protiv Engleske kojom se Hrvatska plasirala u finale. I u finalnoj utakmici Hrvatske je svakako autsajder - ali to ne znači da nema šanse pobijediti.
Hrvatska se ima potrebu dokazivati, Francuska baš i ne
Svoje iznenađenje nije krio ni predsjednik FIFA Đani Infantino.
"Hrvatska je u finalu, ko bi to očekivao? Hrvatska je mala zemlja, bogata u fudbalskoj kulturi i istoriji, ali ko bi to očekivao?", rekao je on.
No ono što svjetski mediji spominju je i povezanost motiva za legitimacijom države pred svijetom na sportskom polju s hrvatskim iskustvom devedesetih, gdje se za svoj legitimitet i samo svoje postojanje morala izboriti u ratu, kao i u međunarodnoj diplomatiji.
A fudbal je, od vremena Franje Tuđmana do danas, bio i ostao daleko najuspješniji vid promocije koji smo imali. Od bronzane reprezentacije sa SP u Francuskoj 1998., kada je u polufinalu ispala upravo od domaćina, hrvatski reprezentativci bili su neslužbeni ambasadori Hrvatske - od Šukera i Bobana tada do Modrića i Rakitića sada. Danas im za ostvarenje gotovo nezamislivog sna o tome da postanu prvaci svijeta na putu stoji ista ta Francuska.
Ne treba posebno napominjati da se ta zemlja nema potrebu dokazivati u smislu u kojem to čini Hrvatska. Francuska je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, bivša kolonijalna velesila, zemlja u kojoj se odigrala revolucija koja je obilježila moderno doba, koja je ukinula feudalizam i udarila temelje demokratije, zemlja Versaillesa, Louvrea, Notre-Damea i Ajfelovog tornja, čuvenih vina i sireva, najvećih modnih marki na svijetu, festivala u Kanu, zemlja nebrojenih filozofa, pisaca, slikara i drugih umjetnika i intelektualaca čiji su radovi i djela postali dio evropske i svjetske kulturne baštine. Uz sve hrbatske velikane i znamenitosti, Hrvatska se s time jednostavno ne može mjeriti. Ali hrvatski fudbaleri mogu.
Francuska ima 17 puta više stanovnika i 52 puta veći BDP
Teško je uopšte nabrojiti sve po čemu Francuska prednjači u svijetu: članica G7, kluba vodećih svjetskih industrijaliziranih zemalja, druga najveća evropska i deveta svjetska ekonomija, trajna članica Savjeta bezbjednosti UN, jedna od vodećih članica EU, kao i jedna od devet svjetskih nuklearnih sila.
Po nominalnom bruto društvenom proizvodu (BDP) ova je evropska sila sedma na svijetu, s 2 biliona i 583 milijarde dolara 2017. - Hrvatski je BDP te godine iznosio 54 milijarde dolara. Dakle, iako Francuska ima oko 17 puta više stanovnika, ima gotovo 53 puta veći BDP. Po glavi stanovnika Francuska ima gotovo 37.000 dolara BDP-a, dok Hrvatska ima 12.000 dolara. Po paritetu kupovne moći Francuska je deveta na svijetu, a po ukupnom bogatstvu domaćinstava četvrta. Na popisu Fortune Global 500 je četvrta, s 31 od 500 najvećih svjetskih kompanija - i to ispred Njemačke i Velike Britanije. Francuska je i sedmi najveći izvoznik i četvrti najveći uvoznik dobara na svijetu, prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i World Factbooku.
Turistička destinacija broj 1 i najbolje zdravstvo na svijetu
Francuska je među vodećim zemljama u svijetu po Indeksu ljudskog razvoja (HDI): 21. na svijetu prema rang-listi iz 2016., dok je Hrvatska 47. Po očekivanom životnom vijeku, prema rang-listi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2015. dijeli sa Švedskom 9. mjesto s 82,4 godine - Hrvatska je na 36. mjestu sa 78 godina. A prema izvještaju WHO-a iz 2000. Francuska ima najbolju zdravstvenu skrb na svijetu - Hrvatska je ovdje na 43. mjestu.
Po direktnim stranim ulaganjima na svijetu Francuska je treća, iza Luksemburga - poznatog bankarsko-poreskog utočišta - i SAD. U isto vrijeme je drugi najveći direktni ulagač - francuske su kompanije2008. u inostranstvu uložile 220 milijardi dolara. Francuski AXA je najveće osiguravajuće društvo na svijetu, a francuska banka BNP Paribas je 2008. bila najveća banka na svijetu, dok su Credit Agricole i Societe Generale bile šesta i osma najveća banka.
Francuska je i treći najveći poljoprivredni izvoznik na svijetu, a njena poljoprivreda iznosi 20 % ukupne poljoprivredne proizvodnje EU-. Čuvena francuska vina Roset, Bordeaux i Champagne cijenjena su širom svijeta, ali ova zemlja naveliko izvozi i žito, piletinu, svinjetinu, govedinu i mliječne proizvode. Pri toe joj svakako nisu naodmet velike subvencije EU, koje su 2007. iznosile 8 milijardi dolara.
Luvr i Versaj, Volter i Kami...
Zemlja s kojom ćemo se suočiti u finalu Svjetskog prvenstva je i turistička destinacija broj jedan u svijetu, s 83 miliona stranih turista 2012. Najpopularnije su destinacije, naravno, Pariz i Francuska rivijera. Ipak, zbog prosječno kratkog trajanja posjete, po prihodima od turizma je tek treća na svijetu. Ajfelov toranj, Palata Versaj, Muzej Louvre, Muzej Orsay, Nacionalni naučni muzej, Arc de Triomphe (Slavoluk pobjede) i Pont du Gard (Most preko rijeke Gard) neke su od najatraktivnijih znamenitosti koje svake godine posjećuju milioni turista, a tu valja dodati i Disneyland Paris, ranije poznat kao Euro Disney.
Na Svjetskom popisu baštine UNESCO nalazi se čak 41 mjesto iz Francuske, po čemu je treća u Evropi. A kako tek nabrojati sve Francuze koji su čovječanstvo zadužili svojim naučnim, umjetničkim, intelektualnim radom? Francuze možda bije glas da su arogantni i uvjereni u svoju jedinstvenost, ali narod koji je svijetu dao Enciklopediju i Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, Dekarta, Paskala, Voltera, Komta, u filozofiji i sociologiji, Rabejea, Racinea, Molijea, Diderota, Baudelairea, Verlainea, Mallarmea, Ugoa, Dumasa, Vernea, Balzaka, Maupassanta, Stendala, Prosta, Celinea, Albera Kamija i Žan-Pola Sartra u književnosti, Berlioza, Bizea, Satiea, Ravela, Debušija, Edit Piaf, Aznavoura, Serža Gainsbourga i Jean-Michel Jarrea u glazbi, Delacroixa, Courbeta, Moneta, Maneta, Degasa, Renoira, Cezannea, Gauguina, Toulouse-Lautreca i Matissea u slikarstvu, Le Corbusiera i mnoge druge u arhitekturi, Lumierea, Goddarda, Truffauta, Alaina Delona i Brigitte Bardot u filmu... E taj narod možda na to i ima pravo.
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina i dalje putokaz za čovječanstvo
Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, koja je izglasana u Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini 1789., sastavili su francuski revolucionari general Lafajete i Onore Mirabeu te američki revolucionar i drugi predsjednik SAD-a Tomas Džeferson, inspirisani misliocima Prosvjetiteljstva. Prema doktrini "prirodnog prava", ljudska prava se u deklaraciji drže univerzalno vrijedećima i vezanima za samu ljudsku prirodu. Ovaj dokument, ključna objava ideala Francuske revolucije - slobode, jednakosti i bratstva - zajamčio je uspostavu nacionalne države slobodnih pojedinaca jednako zaštićenih zakonom.
"Načela svakog suvereniteta nalaze se jedino u Narodu. Niko, nijedna osoba ne može vršiti autoritet koji ne proističe iz Naroda", stoji u članku 3 deklaracije. Ovi su principi, naravno, daleko nadišli granice Francuske i period revolucije. Principi izraženi u Francuskoj Deklaraciji, kao i u američkoj Deklaraciji nezavisnosti, urodili su istorijskim širenjem slobode i demokracije širom svijeta, ali i dalje predstavljaju putokaz za sve one narode i pojedince koji žive u neslobodi i tiraniji ili u zemljama u kojima su te vrijednosti ugrožene s raznih strana.
Naravno da sve to ne znači da Francuska nema svojih nedostataka i da je savršena u svakom pogledu. Daleko od toga. No nezavisno o rezultatu finala Svjetskog prvenstva, Hrvatska bi se po mnogo čemu mogla i trebala ugledati na svog današnejg protivnika.
