U karijeri ovjenčanoj brojnim odličjima i priznanjima 37-godišnja Splićanka osvojila je dva naslova svjetske prvakinje (Osaka 2007. i Berlin 2009.) na otvorenom i dva puta u dvorani (Valencia 2008. i Doha 2010.), a jednom je bila evropska prvakinja (Barcelona 2010.).
Na Olimpijskim igrama je osvojila srebro 2008. u Pekingu te broncu 2016. u Rio de Janeiru, što joj je bio i posljednji nastup, nakon kojeg je uslijedila njezina borba s povredama i za povratak na zaletište.
- Još od Rija se trudim zakrpati povredu, punih četiri godine nade da ću još jednom stati pred letvicu i izazvati samu sebe. Dišem sport od svog rođenja, skok u vis je nedjeljivi dio mene i tako će uvijek biti. Zato sam pustila da odluka o prestanku karijere dođe prirodno - napisala je Blanka Vlašić u službenoj objavi za medije.
- Mnogi su mi i prije osvojene bronce u Riju govorili da odustanem, kako sam već napravila puno. Ali, da sam ih slušala, ne bih osvojila još jedno olimpijsko odličje, medalju koja mi posebno znači jer sam je osvojila doslovno s jednom zdravom nogom. To takmičenje je izvuklo sve iz mene, pa i ono što nisam znala da imam.
Godine nakon su donijele bezbrojne rehabilitacijske tretmane, nadu, pa razočaranje, i tako u nedogled. Ipak, iako bi posmatraču sa strane bilo na prvi pogled jasno da je vrijeme da se posvetim novim izazovima u životu, odluka je morala biti moja. Prije nego je došla, prošla sam sve faze tugovanja i za mene je to bilo najteže razdoblje u karijeri. I tek nakon svega, u jednom sasvim običnom i mirnom danu, na srce mi je sjelo: "Gotovo je". Znala sam da je vrijeme i bila sam potpuno mirna. Dapače, osjetila sam olakšanje koje nikad ne bih imala da sam "išla preko reda" i naprasno stala onda kada su mnogi mislili da trebam.
Blanka Vlašić je osvojila 19 velikih svjetskih medalja, od čega je 13 bilo zlatnih. Čak 165 puta je svoje tijelo prenijela preko letvice koja je bila na visini od dva metra ili višoj, a lični rekord od 208 cm, što je drugi najbolji rezultat svih vremena, postavila je 2009. na zagrebačkom mitingu, popularnom Hanžeku. Jedan centimetar ispred nje ostala je samo legendarna Bugarka Stefka Kostadinova sa svjetskim rekordom postavljenim još 1987. godine.
Jedan centimetar joj je nedostajao i za ostvarenje sna o olimpijskom zlatu, kad je u Pekingu 2008. imala preskočenih 205 cm kao i pobjednica Belgijka Tia Hellebaut, koja je tu visinu svladala u prvom, a Vlašić u drugom pokušaju.
Na vrhuncu karijere bila je 2010. kad je osvojila naslov svjetske dvoranske i evropske prvakinje, trijumfirala u Dijamntnoj ligi, te pobijedila na 18 od 20 mitinga na kojima je nastupilo. Za svoja je postignuća u toj godini bila proglašena najboljom svjetskom i evropskom atletičarkom.
- Ponosna sam na svoju karijeru. Prije svega zahvalna sam Bogu na blagoslovu talenta i okolnostima u kojima je taj talent mogao procvasti. Prijateljima i navijačima koji su vjerovali i skakali zajedno sa mnom. Iako je atletika individualni sport, uvijek sam se osjećala kao dio ekipe, jer nisam skakala samo za sebe. Istrčati počasni krug s hrvatskom zastavom za mene je uvijek bila najveća čast. S mirom u srcu, zahvalna na svakom centimetru i svakom pljesku, okrećem novu životnu stranicu - zaključila je Blanka Vlašić u saopćenju za javnost.
