On je optužio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da mu je uzeo sve što ima, samo zato što nije dijelio iste stavove kao on.
"Zamolio me da uđem u njegovu partiju jer će tako osvojiti više glasova, a zatim me je pretvorio u državnog neprijatelja, samo zato što nisam dijelio iste ideje kao on".
"Sve su mi uzeli. Porodicu su mi protjerali, oca uhapsili. Nažalost, svi koji su podigli glas u Turskoj i koji su tražili demokratiju sada plaćaju cijenu. Za turske fudbalere je dobro da igraju izvan zemlje jer ne moraju zauzimati strane. Poručujem im da se ne bune jer će završiti kao ja. Neće nikad više imati priliku da se vrate u Tursku jer režim sve kontroliše".
Nakon ovih izjava oglasila se Ambasada Turske u Bosni i Hercegovini koja je istakla da Šukur i dalje održava kontakte sa organizacijom FETO.
"Kao što svi znaju, Republika Turska je demokratska, sekularna i socijalna pravna država. U Turskoj kao dio demokratije, postoji 116 političkih partija. U Velikoj narodne skupštine Turske nalazi se ukupno 14 političkih partija, uključujući AK Partiju, kao i glavnu opozicionu stranku CHP, i 5 nezavisnih poslanika. Turska ima dugogodišnju kulturu demokratije. Izjave u vijestima "Erdogan mi je oduzeo svu imovinu što nisam ušao u njegovu stranku, jer se nisam slagao s njegovim stavovima" potpuno su neosnovane i lažne. Turska je demokratska zemlja koja je uspjela živjeti zajedno sa svojom opozicijom, suprotstavljenim stavovima, različitim vjerovanjima i kulturama, međusobno se uvažavajući i zajedno postizati velike uspjehe.
Hakan Šukur (Şükür) je prije, 17. do 25. decembra 2013. kada je od strane FETO-ovog pravosuđa pokušan državni udar, istupio iz AK Partije kao narodni poslanik, te je postao nezavisni poslanik u Velikoj narodnoj skupštini Turske (TBMM).
Dana 12. februara 2015. na Šukurovom Twitter profilu su bili uvredljivi komentari na račun predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i njegovog sina, poslije čega je protiv njega pokrenuta tužba u februaru 2016. godine, međutim, Šukur nije učestvovao u suđenju.
Utvrđeno je da je Šukur otišao u inostranstvo sa aerodroma Atatürk u Istanbulu 19. novembra 2015. godine.
Mehmet Lütfü Ayal, poznat kao FETO-ov „Imam iz Obale Slonovače“, u svojoj izjavi tužilaštvu je naveo da je otišao u Pensilvaniju nedelju dana prije 17. decembra i vratio se, te da je FETO-ov kolovođa Gülen na tom sastanku rekao da napišu pismo o ostavci Šukuru zajedno sa nekoliko drugih poslanika.
U oktobru 2016. godine otkriveno je da je Šukur među korisnicima ByLock-a koje koriste članovi FETO-a, a dešifrovan od strane MIT-a, te da se na pripremljenoj listi nalaze na "narandžastoj"kategoriji.
Ime Hakana Šukura je takođe uključeno u optužnicu za slučaj sa 111 osumnjičenih u Drugom višem sudu u Ušaku 26. marta 2017. godine, od kojih je 24 privedeno u kojoj je vođa FETO Gülen kao osumnjičeni broj jedan.
Šukur, koji je sebi uspostavio luksuzan život nakon što je pobjegao iz Turske u SAD, izjavio je, prema sajtovima za procjenu vrjednosti nekretnina u regionu, cijena kuće u državi Kalifornija, u kojoj je u to vrijeme boravio sa porodicom, iznosila 3 miliona dolara, sa mjesečnom kirijom od 6 hiljada 850 dolara.
Skrećući pažnju na svoju naklonost luksuznim automobilima pored svoje kuće od 3 miliona dolara, Šukur je otvorio kafe-restoran pod nazivom "tuts Bakery-Cafe" u blizini University Avenue, najprometnije ulice Palo Alta, jednog od važnih centara San Francisca, i ovo mjesto je mjesto susreta članova FETO-a u regionu.
Međutim, Hakan Šukur otišao iz Turske u Ameriku i na svojim izjavama na društvenim mrežama priznao da su ga drugi članovi FETO-a prevarili za oko 2 miliona dolara.
Nakon što su mu njegovo bogatstvo oduzeli članovi FETO-a, Hakan Šukur sada pokušava oklevetati Tursku i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana agitiranjem i dijeljenjem informacija koje nemaju veze s činjenicama kako bi zaradio novac od drugih zemalja", saošteno je iz Ambasade Republike Turske.
