Jedan od ovih kafića od osnovne i srednje škole u Travniku, u srednjoj Bosni, udaljen je manje od stotinu metara., pise Radio Slobodna Evropa.
Tarik Šečić, otac je učenika koji na putu do škole prolazi kroz oblak dima iz nargila bara.
“Pozicionirani su tako da ih djeca ne mogu zaobići. Baš je tendenciozno da bude blizu škola. Malo se kod nas žmiri na to i prešutno odobrava”, kaže Šečić.
Takva situacija roditeljima, kako kaže, predstavlja veliki problema, ali su vlasnici nargila barova, inače, uticajni i time “kupuju” šutnju.
Bosna i Hercegovina nema propise koji “prepoznaju” i uređuju oblast konzumiranja i prodaje nargile, što je trebalo biti promijenjeno zakonom o zabrani pušenja koji je Federaciji BiH usvojen prošle godine.
Iako je Zakon, u koji je trebala biti uvedena i nargila, u Parlamentu tog bh. entiteta dobio “zeleno svjetlo”, do danas nije zaživio, jer nisu usvojeni podzakonski akti, odnosno neophodni pravilnici.
‘Cjenovnik za inspektore’
Šečić je i vijećnik u Općinskom vijeću Travnika, te je kako kaže, lokalnoj vlasti, koja izdaje dozvole za rad ugostiteljskim objektima, bezuspješno upućivao inicijativu za rješavanje ovog problema.
“Dobio sam odgovor da oni njima ne mogu ništa, jer imaju cjenovnik za inspekciju u kome uopšte nema nargile. To je smiješno”, naveo je.
Iz Opštine Travnik za RSE, pak, kažu da ne izdaju odobrenje za prodaju nargila, te da je nezakoniti rad ugostiteljskih objekata moguće prijaviti inspekciji.
Vlasnik travničkog nargila bara kaže za RSE da u njegov lokal dolaze učenici obližnje srednje škole, u čemu ne vidi ništa sporno.
“Naša politika je jedna lična, jedna nargila i tako se vodimo od početka. Kontrole su bile više puta i nismo imali problema. Roditelji su nešto pokušavali preko škole da reaguju, ali to nije ništa ilegalno i stvar je izbora”, kazao je.
Postojeći zakoni u Bosni i Hercegovini zabranjuju prodaju duvanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
No, s obzirom na to da nargila trenutno nije obuhvaćena nijednim zakonom, nalazi se u svojevrsnom pravnom vakuumu. Inspekcija je do sada zapečatila nekoliko nargila barova.
‘Svi rade ilegalno’, tvrdi inspektor
Inspekcijski nadzor u ovoj oblasti podijeljen je između inspektorata dva bh. entiteta i deset kantonalnih inspekcija u Federaciji BiH.
Tržišni inspektori iz Uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH proteklih godina su, kako tvrde, kontrolisali i zapečatili nekoliko lokala u Sarajevu, Tuzli i Zenici, koji su gostima posluživali nargile.
Glavni tržišni inspektor Elmir Ramić za RSE nije mogao reći koliko barova je ukupno zapečaćeno, ali je naveo da nisu imali odobrenje za trgovinu duvanskim prerađevinama.
Ramić je upozorio da nargila barovi, sudeći prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije BiH, uopšte ne bi smjeli raditi.
“Ne mogu nikako dobiti dozvolu. Svi ilegalno rade i gleda im se kroz prste. Pojedine opštine u Sarajevu izdavale su im odobrenja, iako smo mi rekli da je to protuzakonito. Rekli smo onda dajte im rješenja, a mi ćemo ih sva poništiti i zapečatiti”, kazao je.
Tokom ranijih inspekcijskih kontrola koje su, kako kaže, obavljene uz podršku Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, zaplijenjene su i ilegalno uvezene smjese za nargile.
“Nije bilo nikakve dokumentacije, a govorim o stotinama kilograma koje su zaplijenjene”, rekao je Ramić, ističući da federalna inspekcija nema dovoljno kapaciteta da se uhvati u koštac s ovim problemom i da dio posla moraju preuzeti i kantonalne inspekcije.
Za uvoz duvana za nargilu u BiH potrebne je imati uvjerenje o kvalitetu, koje izdaje nadležna inspekcijska služba, te platiti uvozne dažbine, odnosno obilježiti pakiranja akciznim markicama.
Kada je u pitanju legalni uvoz, najviše se uvozi iz Njemačke, Turske i Srbije, dok se duvan ilegalnim putevima dostavlja iz Srbije, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Iz Uprave za RSE ističu da se smjese, odnosno punjenja za nargilu, konzumiraju u velikoj količini u BiH te da, stoga, postoji i želja za pokušajem njihovog ilegalnog uvoza.
Tako je u prošloj godini oduzeto više od 570 kilograma aroma za nargilu, u vrijednosti od oko 134.000 maraka (oko 67.000 eura), dok je do kraja oktobra ove godine oduzeto nešto manje od dvije tone, u vrijednosti od gotovo 480.000 maraka (oko 240.000 eura).
Nargila barovi puni djece
Nargila barovi popularni su i među mladima u Tuzli, na sjeveroistoku zemlje. I u tom gradu su često otvoreni u blizini škola, a jedan od njih manje od sto metara od Srednje hemijske škole.
Direktor te škole Alija Mrkonjić kaže za RSE da je nesporno da srednjoškolci posjećuju te nargila barove, ali tvrdi da od nadležnih institucija nije zatražena nikakva intervencija.
“Puni su barovi djece i oni su najveći konzumenti. Policija i inspekcija znaju za njih i vide da se nargile prodaju i djeci mlađoj od 18. godina. Sumnjam da ikome traže ličnu kartu. Sve se vidi, ali nema nikakve reakcije”, kaže Mrkonjić.
Prijava od roditelja i škole, kako kaže, nije bilo, a kao razlog navodi strah da će se time ući u konflikt s vlasnicima lokala.
“Vrlo brzo se sazna ko je prijavio tako da nije bilo inicijative. Vjerujem da narod ne želi da se u to upušta, jer kod nas ništa anonimno i čovjek brzo doživi neugodnosti”, ističe Mrkonjić.
Upitan sastav smjesa za nargile
Bosna i Hercegovina spada među vodeće zemlje u regiji po broju konzumenata nargile. To je pokazalo i istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine, prema kome nargilu konzumira 16 posto djece u dobi od 13 do 15 godina.
Istraživanje upozorava da konzumiranje nargile može dovesti do trovanja ugljen monoksidom koji se nalaze u duhanskom dimu. Dugoročne posljedice su mogući karcinom pluća, usne duplje, jednjaka i želuca.
Aida Ramić-Čatak, predstavnica Zavoda za javno zdravstvo FBiH i koordinatorica za kontrolu duvana pri Ministarstvu zdravstva FBiH, kaže za RSE da postoje pretpostavke da smjese za nargilu, koje se prodaju na tržištu u BiH, nisu prošle adekvatnu kontrolu te je upitan njihov sastav.
I ona je upozorila da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH ne tretira nargilu kao ugostiteljsku uslugu, ali da su, uprkos tome, mnogi kafići uvrstili vodene lule u svoju ponudu.
“Većina tih objekata funkcionisala je po odobrenju načelnika opština, a samo poslovanje treba biti regulisano tim zakonom”, navela je ona.
Status nargile trebao bi biti reguliran još jednim entitetskim zakonom koji do danas nije stupio na snagu.
Nacrt zakon o ugostiteljstvu odobren je u Parlamentu Federacije BiH prije tri godine, no nikada nije usvojen u konačnom tekstu.
Njime bi trebala biti uvedena zabrana prodaje, upotrebe i posluživanja nargile maloljetnicima. Kafići bi bili obavezni da istaknu upozorenja o zabrani njene prodaje mlađima od 18, uz upozorenje da je nargila štetna po zdravlje.
‘Pritisci da se nargile izuzmu iz zabrane’
Konzumiranje nargila u Federaciji BiH trebalo je, prema najavama, biti regulisano i novim zakonom o ograničavanju konzumiranja duhanskih proizvoda.
Tekst zakona koji bi trebao ograničiti pušenje u javnom prostoru i kafićima u Federaciji BiH utvrđen je još prije šest godina, a u Parlamentu tog bh. entiteta usvojen je tek 2022.godine.
Mara Đukić, iz Odbora za zdravstvo Parlamenta Federacije, za RSE kaže kako su postojali pritisci ugostitelja da se nargila barovi izuzmu iz zabrane.
“To je apsolutno presedan. Kad ne želimo da riješimo stvari onako kako treba, onda ostavimo takvu mogućnost tumačenja. Ne prodaje se da bi se držalo u džepu, već da bi se koristilo, to se sve izvrgava nekim tumačenjem”, kaže za RSE Đukić.
Kakva je situacija u RS?
Nargila je posljednjih godina sve popularnija među mladima i u Republici Srpskoj, ali ni u tom bh. entitetu njeno konzumiranje i prodaja nisu precizirani zakonom.
One su trebale biti obuhvaćene novim entitetskim zakonom, koji predviđa potpunu zabranu konzumacije cigareta u ugostiteljskim objektima.
Nacrt tog zakon bio je na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske u februaru 2018. godine, ali je povučen na doradu.
U Bosni i Hercegovini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima gotovo milion pušača, među ukupno 3,5 miliona stanovnika.
Ta organizacija navodi da je BiH, sa 35,5 posto pušača druga u Evropi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 posto stanovništva.
