Alex Dainis iz odjela genetike pojasnio je da sve počinje s nekoliko osjetilnih tragova. Dosadni insekti prvo osjete toplinu našeg tijela, a zatim prate miris CO2 iz našeg daha prije nego što nas konačno pogledaju.
"Ono što nas čini privlačnijima komarcima je miris kože. Tijekom godina provedeno je mnogo studija kako bi se otkrilo zašto neki ljudi nekim komarcima mirišu bolje nego drugima. Neka istraživanja tvrde da je odgovorna naša krvna grupa, druga pokazuju da ulogu mogu igrati hrana ili pića koja konzumiramo", pojašnjava Alex pa nastavlja da prema nekima i trudnoća može utjecati na privlačnost komarcima.
Neke karboksilne kiseline se pojavljuju na koži onih koje komarci grizu
"Jedna važna studija objavljena je prošle godine u časopisu Cell. Proučavane su masne kiseline na našoj koži, posebno karboksilne koje lučimo kroz sebum. Ova studija bila je nevjerojatna", rekao je.
Istraživači su sudionicima te studije na ruke stavili najlonske čarape kako bi skupili sebum, a zatim su čarape postavili u komoru s komarcima. I doista, komarci su više išli na čarape onih koji su izjavili da se smatraju magnetima za komarce.
"Istraživači su otkrili da postoji nekoliko različitih karboksilnih kiselina koje se pojavljuju na koži onih koje komarci više grizu. Konkretno, komarcima privlačni ljudi proizveli su značajno više razine pentadekanoika, heptadekanoika i nenadekanoika", tvrdi Dainis.
Najmanje su privlačni ljudi s eukaliptolom u tjelesnom mirisu
Još jedna slična studija objavljena je u svibnju ove godine u časopisu Current Biology. Opet je otkriveno da su karboksilne kiseline faktori prema kojima komarci razlikuju privlačne i neprivlačne ljudske mirise.
"Ali ovaj put otkrili su da su maslačna, izomaslačna i izovalerijanska kiselina vodeće u skupini komarcima najatraktivnijih ljudi", istaknuo je Dainis.
Zanimljivo je da su također otkrili da je najmanje preferirani subjekt među komarcima imao obilje eukaliptola u svom tjelesnom mirisu.
