Nagle klimatske promjene ostavile su traga i na biljke. Razboljele ih. Isto kao i čovjeku, kaže Nedžad Bićo, i njima je potreban lijek, zbog čega se koristi određena grupa pesticida.
“E ovo je bolesna voćka, otprilike ove godine većina voća je oboljela od viška vlage. Čim je višak vlage, napadaju razne biljne bolesti. Ovo voće je skroz bolesno, tu se moraju koristiti razni pesticidi radi liječenja, a čim se koriste pesticidi, čim se prska, logično da i plod povlači nešto od toga”, kaže Bićo.
VO Emir Mujanović navodi da postoje tzv. organski pesticidi, ali da ne daju željene rezultate. Dodaje da su poljoprivrednici, zbog pojave kukaca, primorani koristiti supstance, ali u dozvoljenim količinama.
“Mnogo ovih kukaca što nismo imali do sada, stvarno sada napadaju voće. U suštini to su neki insekti što su izumirali zimi, jer su zime bile normalne, a sada kako su zime toplije, a ljeta kraća i kraća, to jednostavno ostaje u plodovima i uništi sve. Mi smo primorani da koristimo pesticide”, dodaje Mujanović.
Analiza Agencije za sigurnost hrane u BiH pokazala je da je od 184 uzorka, kako domaćeg tako i uvoznog porijekla, čak 181 uzorak sadržavao je ostatke pesticida. Između ostalog to su breskva, glavati kupus, jagoda, mandarina, šljiva, vino od grožđa, zelena salata, špinat, jabuka, paradajz. Posljednja tri imaju koncentraciju pesticida iznad dozvoljenog, stoga ta hrana nije za prehranu.
“Što isto govori da se proizvođači nisu ove godine pridržavali propisanih standarda kada je u pitanju upotreba pesticida. Ne mora značiti, ako su ustanovljeni ostaci da su oni iznad MRL, ali i ta minimalna količina nas upozorava da moramo pojačati ove mjere, da i mi kao potrošači budemo sigurni”, navodi Nijaz Bajramovića, Agencije za sigurnost hrane BiH.
Jedino su nam sigurni, prema izvještaju, kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. No, ono što zabrinjava jeste da građanin uglavnom, nije u mogućnosti razlikovati hranu koja ne sadrži pesticide, od one koja sadrži.
“Naš standard je jednostavno takav da se na domaćem bosanskohercegovačkom čovjeku može zaraditi jedino na hrani i lijekovima i te oblasti cvjetaju. Upravo zbog toga, rigoroznija kontrola mora biti i moramo se strateški opredijeliti prema tome, jer će stvari izmaknuti kontroli”, dodaje Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara.
Da sve ono što jedemo, kasnije jede nas, pokazalo se i u praksi. Duga konzumacija hrane koja u sebi sadrži visok nivo pesticida, značajno pogoršava zdravlje.
