Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je, pak, da središnja banka mora nastaviti s povećanjem kamata. Među najvećim dobitnicima bio je i jučer, drugi dan zaredom, bankarski sektor, pri čemu su dionice Citigroupa, Morgan Stanleya i Goldman Sachsa poskupile više od 3 posto.
Tehnološkom sektoru pogodovao je, pak, pad prinosa na obveznice drugi dan zaredom, nakon što su posljednjih tjedana snažno rasli zbog povećanja kamata Feda. Cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, Microsoft i Amazon skočile su između 2,5 i 4,5 posto.
Oporavak tržišta ili samo korekcija?
I dok dio analitičara smatra da se možda radi o početku oporavka tržišta, dio smatra da se snažan rast cijena dionica u posljednja dva dana ponajviše zahvaljuje korekciji nakon oštrog pada u prethodna tri tjedna.
"Ovaj skok cijena se ni po čemu ne razlikuje od onoga ljetos. Ulagači se vole uhvatiti za dobre vijesti, no tržište se neće oporaviti dok Fed ne signalizira da će prestati povećavati kamate, a to se neće dogoditi dok se inflacija ne počne spuštati", kaže Holly Newman Kroft, savjetnica u tvrtki Neuberger Berman.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,57 posto, na 7.086 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,78 posto, na 12.670 bodova, a pariški CAC 4,24 posto, na 6.039 bodova.
NA WALL Streetu su u utorak cijene dionica snažno porasle, drugi dan zaredom, jer je odluka australske središnje banke o usporavanju tempa povećanja kamatnih stopa potaknula nadu da bi uskoro to mogao učiniti i američki Fed. Dow Jones porastao je 2,80 posto, na 30.316 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,06 posto, na 3.790 bodova, a Nasdaq indeks 3,34 posto, na 11.176 bodova.
U svih 11 sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica porasle, a koliko je rast bio raširen pokazuje podatak da je samo šest dionica iz sastava tog indeksa zabilježilo pad. Zahvaljujući tome, Dow Jones i S&P 500 zabilježili su najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine.
Ulagače je jučer ohrabrila odluka australske središnje banke (RBA) o povećanju kamata za samo 0,25 postotnih bodova, na 2,60 posto, najvišu razinu u devet godina, dok se očekivalo povećanje od 0,50 postotnih bodova.
Inflacijski pritisci popuštaju
To je šesto zaredom povećanje cijene novca te banke, no ulagače je ohrabrila poruka čelnika banke da situacija omogućava blaže zaoštravanje monetarne politike. To znači da procjenjuju da inflacijski pritisci popuštaju.
"RBA je prva velika središnja banka koja je procijenila da je sada vrijeme da se uspori agresivni tempo povećanja kamata. To je potaknulo nadu da bi i Fed u jednom trenutku u četvrtom tromjesečju mogao učiniti isto. Ne zaustaviti povećanje kamata, nego usporiti", kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.
Da bi Fed mogao to učiniti, sugerira nekoliko posljednjih makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, što bi trebalo dovesti do popuštanja inflacijskih pritisaka. Ipak, guverner Feda Philip Jefferson kazao je jučer da je inflacija najozbiljniji problem pred središnjom bankom i da će trebati neko vrijeme da se riješi.
