O dobrobitima za zdravlje, ali i ramazanskoj ishrani razgovarali smo s prof.dr. Irzadom Taljić.
"– Tokom posta mozak je oslobođen funkcije probavnog sistema i na taj način poboljšava moždanu funkciju, te se povećavaju koncentracija i pamćenje. Također, metabolizam se ubrzava, što direktno utječe na usporenje procesa starenja, budući da je jedan od efekata starenja spor metabolizam. Post ima utjecaj na smanjenje tjelesne mase jer privremeni post omogućuje tijelu da koristi masnoće kao primarni izvor energije u nedostatku šećera. Potiče osjećaj gladi jer regulira hormone gladi i sitosti, odnosno njihov mehanizam vraća u ravnotežu koji je kod prekomjerno uhranjenih osoba poremećen. Manje opterećenje probavnog sistema pozitivno utječe i na dužinu života (što se manje jede, duže se živi), a i na smanjenje lučenja inzulina" – ističe Taljić.
Post predstavlja, naglašava ona, i prirodan, namjerno izazvan proces detoksikacije organizma, čisti jetru i bubrege, kao i kožu i ten, piše Azra.ba.
"– Tokom prva dva dana posta, mozak se “prebacuje” na manji utrošak energije pa postači osjećaju umor, ali i glavobolju zbog pada pritiska i gubitka vode iz organizma, kada počinje i izbacivanje toksina. Tokom trećeg i četvrtog dana počnu se trošiti zalihe bjelačevina i masnoća iz organizma čime dolazi do karakterističnog zadaha postača i jačeg “mirisa” tjelesnih izlučevina. Također, tad dolazi do stvaranja endorfina, neurotransmitera koji se još naziva i hormon sreće. Endorfini se proizvode u hipofizi i hipotalamusu i uzrokuju sreću, osjećaj euforije, ali i neutrališu ili blokiraju bol, kako fizičku tako i psihičku te na taj način dolazi i do prestanka glavobolje" – navodi.
Ramazanski post u proljeće traje i do 17 sati, zbog čega je veoma važno voditi računa šta konzumiramo.
"– Na sehuru konzumirati namirnice koje će nas duže vrijeme držati sitima, dakle, namirnice koje su bogate bjelančevinama i masnoćama: meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a zatim i integralne žitarice koje su bogate složenim ugljikohidratima. Na sehuru je poželjno popiti kafu jer ona ima sposobnost vezivanja vode, jer tečnost je ono što najviše čovjeku nedostaje kad je dug period posta. Iftar je poželjno početi sa hurmom i vodom, a zatim supom ili čorbom kako bismo povratili tečnost i elektrolite koje gubimo znojenjem. Također, kako bismo povratili energiju preporučuju se namirnice bogate ugljikohidratima: tjestenina, pite, zatim variva sa povrćem. Bitno je praviti pauze, ne pojesti veću količinu hrane odjednom već u više navrata, i nipošto ne zaboraviti konzumirati voće i tečnosti" – objašnjava doktorica.
Pored navedenih blagodati za organizam, post ima još jednu značajnu karakteristiku, a to je iftarenje u krugu porodice i prijatelja.
"– Ramazan je vrijeme okupljanja, dijeljenja obroka sa bliskim i manje bliskim osobama, a to daje socijalni kontekst jelu što naučno dokazano ima povoljan utjecaj na probavu. Post ima određene benefite, ali osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima se moraju konsultirati sa svojim doktorom, specijalistom prije odluke o postu" – zaključuje Taljić.
