Do danas, više od 1.000 primamljivih destinacija zaslužile su mjesto na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine na osnovu njihove "izvanredne univerzalne vrijednosti" za čovječanstvo.
No, ako se planeta nastavi zagrijavati, uglavnom zahvaljujući ljudskoj aktivnosti, kroz emisije stakleničkih plinova – mnoge te znamenitosti mogle bi izgubiti svoje "izvanredne" vrijednosti ili u potpunosti nestati.
Jedan od najpromintentnijih primjera jeste grenlandski fjord Ilulissat, mjesto svjetske baštine gdje se "Sermeq Kujalleq" glečer doslovno topi pred našim očima, djelimično uzrokovano klimatskim promjenama.
Vlada Grenlanda čak i promovira fjord kao priliku da svjedočite klimatskim promjenama i mjesto koje morate posjetiti "prije nego što nestane".
- Praktično svaka lokacija Svjetske baštine je u opasnosti zbog klimatskih promjena - ističe Adam Markham, pomoćni direktor Programa za klimatske promjene u Uniji zabrinutih naučnika, nevladine organizacije koja promovira nauku i naučna istraživanja.
Naprimjer, "Yellowstone" Nacionalni park u Sjedinjenim Američkim Državama doživljava kraće zime sa manje snijega, toplije rijeke, smanjenje jezera i vlažnih površina, više požara, navodi se u zajedničkom istraživanju UNEP-a, UNESCO-a i Unije zabrinutih naučnika.
Naučnici su procijenili da bi polovina šireg "Yellowstone" ekosistema mogla nestati, a češći požari bi mogli pretvoriti guste šumske površine u rijetka šumovita područja.
El Niño pojave zagrijavaju more oko Galapagos otočja u blizini obale Ekvadora i prekidaju protok zaliha hrane koja je neophodna mnogim vrstama sa otoka.
Uzdizanje nivoa mora i veći valovi za vrijeme oluja mogu prouzrokovati rušenje misterioznih Moai statua na zabačenom Rapa Nui – poznatom kao Uskršnjem otoku – u jugoistočnom dijelu Tihog okeana.
Jednoj od svake četiri lokacije svjetske baštine prijeti opasnost prouzrokovana klimatskim promjenama, prema procjeni 241 mjesta od strane Međunarodne zajednice za očuvanje prirode (IUCN).
Ovaj trend se duplo povećao između 2014. i 2017. na osnovu prethodno spomenutog izvještaja, što čini klimatske promjene „najbrže rastućom opasnošću“.
Rastuće temperature mora i okeana u posljednjih nekoliko godina utječu i na koraljne grebene kao što su Aldabra na Indijskom okeanu, Belize na Atlantiku i Veliki koralni grebenu u Australiji.
U 2016. i 2017. morski toplotni valovi prouzrokovani klimatskim promjenama su ubili otprilike jednu polovinu korala u Velikom koraljnom grebenu, kao i mnoge druge širom svijeta.
Ako se klimatske promjene ne smire, IUCN je predvidio da bi mnoge druge lokacije mogle nastradati u bližoj budućmosti.
Metčild Rosler (Mechtild Rossler), direktorica UNESCO centra za Svjetsku baštinu, izjavila je da konstantno nadgledaju utjecaj klimatskih promjena.
- Ako ne možemo spasiti ove lokacije od prijetnji, kojih je mnogo, kako će izgledati naša budućnost? - izjavila je za CNN.
Konvencija svjetske baštine smatra da je potrebno identificirati sve jedinstvene lokacije i prenijeti ih na buduće generacije. Ako ne budemo imali ništa da prenesemo, situacija će biti zabrinjavajuća.“
Jedino potencijalno rješenje, koje je predložio Markham, jeste izradnja indeksa opasnosti od klimatskih promjena. Ovo bi omogućilo zemljama koje održavaju svjetsku baštinu da bolje razumiju i nadgledaju probleme koje uzrokuju klimatske promjene, te da se bolje nose s njima.
Rosler je naglasila važnost strategije za prilagođavanje ekstremnim vremenskim nepogodama i okruženjima, često posuđujući ideje i tradicije lokalnih zajednica.
Kao primjer Rosler navodi krhko okruženje svjetske baštine "Serra de Tramuntana" na Majorci. Ovdje su, zbog čestih nestašica vode, ljudi oživjeli tradicionalne metode prikupljanja vode.
- Što više održavamo mjesta dvjetske baštine, to su veće šanse da će preživjeti opasnosti klimatskih promjena - izjavljuje Rosler.