Svijet se mora snažno angažirati na zaštiti okoliša, jer bi u suprotnom u dijelovima Azije, Bliskog istoka i Afrike do 2050. godine zagađenje moglo rezultirati preuranjenom smrću više miliona ljudi, stoji u izvještaju koji je izradilo 250 naučnika i stručnjaka iz više od 70 zemalja, prenosi Dnevni avaz.
Usto će antimikrobna rezistencija koju uzrokuju zagađivači u slatkovodnim sistemima postati glavnim uzrokom smrti do 2050. godine, a endokrini disruptori (hemikalije koje utječu na hormonski sistem životinja i ljudi) smanjiti plodnost ljudi, ali i negativno utjecati na neurološki razvoj djece, stoji u UN-ovu izvještaju.
- Nauka je vrlo jasna. Zdravlje i blagostanje čovječanstva izravno je povezano sa stanjem okoliša u kojem živimo - kazao je Džojs Msuja (Joyce Msuya), izvršni direktor UN-ovog programa za okoliš, dodavši kako on i njegovi kolege vjeruju da se u ovom trenutku "nalazimo na raskrsnici".
Podaci su izneseni na četvrtoj sjednici Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš, koja se ove sedmice održava u glavnom gradu Kenije Najrobiju.
U radu konferencije su učestvovali i francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) te brojni čelnici ostalih država, ministri zaštite okoliša i osobe koje zagovaraju i djeluju na zaštiti i očuvanju okoliša.
UN je pozvao na sklapanje globalnog sporazuma o smanjenju 8 miliona tona plastike, koliko se svake godine baci u svjetska mora.
Prema UN-ovoj procjeni, do 2050. godine u okeanima bi moglo plivati više plastike nego riba.
Štaviše, konzumiranje manje obilnih mesnih obroka i manje rasipanje hrane smanjilo bi potrebu za povećanjem proizvodnje hrane za 50 posto jer će 2050. godine svjetska populacija brojiti oko 10 milijardi ljudi.
Trenutno se na globalnom nivou "rasipa" trećina sve hrane na planeti, a više od polovine hrane u industrijaliziranim zemljama završi na otpadu, stoji u izvještaju.