Na posljednjem mjestu je Bugarska. Ovo je jedina zemlja od 27 ispitanih koja je imala ukupni rezultat manji od šest od deset za sveukupno zadovoljstvo životom 2022. godine.
Svake godine Eurostat, zvanična statistička agencija EU, mjeri koliko je stanovništvo u svakoj državi članici zadovoljno svojim životom. Ta skala se kreće od nule - apsolutno nezadovoljstvo - do deset - što znači da stvari ne mogu biti bolje.
Također se postavlja pitanje koliko su ispitani pojedinci optimistični u pogledu budućnosti ili, ovisno o slučaju, koliko su pesimistični.
Iako bi se moglo pretpostaviti da što je zemlja bogatija, to su ljudi sretniji, čini se da nije tako. Dok Njemačka ima jednu od najjačih ekonomija među 27 nacija, brojke o sreći odudaraju. U 2021. ušli su sa ocjenom 7,1 dok najnoviji podaci pokazuju ocjenu od 6,5.
Iako puka statistika ne može objasniti zašto su ljudi toliko manje sretni nego prethodne godine, ona ipak ukazuje na sve veće zamračenje kolektivnog njemačkog raspoloženja.
Institut Rheingold sa sjedištem u Kelnu u studiji objavljenoj prošle sedmice, otkrio je da ljudi "preplavljeni anksioznošću" čine 20 posto, a još 9 posto klasificirano je kao "nezainteresovano i povučeno".
Šta čini sretnim najsretnije nacije?
Ovo nije prvi put da je Austrija na vrhu tabele. Svojim nivoima sreće dali su prosječnu ocjenu 8 što nije iznenađenje. Međutim, u Rumuniji i Poljskoj, dvije prilično siromašnije zemlje, zadovoljstvo životom je na višem kraju ljestvice – što sugerira da više novca ne znači nužno i više sreće.
Umjesto toga, čini se da faktori kao što su godine, nivo obrazovanja, porodica i finansijska situacija mogu biti indikativniji za sveukupno zadovoljstvo u odnosu na bogatstvo.
Većina država članica pokazala je da ljudi između 16 i 29 godina pokazuju veće zadovoljstvo životom u usporedbi s onima starijim od 65 godina. Suprotan obrazac je viđen samo u Danskoj, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Finskoj.
Finansijska sigurnost se ipak u određenoj mjeri manifestira u podacima, a čini se da zadovoljstvo životom prilično zavisi od nivoa obrazovanja pojedinca – koji, u određenoj mjeri, odražava nivoe prihoda.
U svim državama članicama, zadovoljstvo životom se povećavalo paralelno sa nivoom obrazovanja. Gdje živite također čini razliku - iako su ovi nalazi daleko više podijeljeni.
Susjedna Hrvatska našla se na donjoj polivici ljestvice, zauzevši 23. poziciju.
