Mnogo ljudi ima naviku disanja iz prsa, jer restriktivna odjeća, loše držanje i napeta ramena ograničavaju duboko disanje. Dijafragmalno disanje, koje se ponekad naziva i disanje na stomak, je tehnika disanja u kojoj se zahvata dijafragma, mišić u obliku kupole koji se nalazi na dnu rebara, prenosi Ljepota i zdravlje.
Vaš stomak treba da se podiže dok udišete i spušta dok izdišete. Kada bolujete od hronične opstruktivne plućne bolesti, vaša dijafragma se ne uključuje tako snažno u proces disanja kao što bi trebalo.
Da bi se nadoknadio smanjen angažman dijafragme, često tijelo koristi mišiće u vratu, ramenima i leđima kako bi se potpomoglo disanje, što ne mobilizuje dovoljno vazduha prema plućima. Stoga stručnjaci smatraju da će, ako trenirate dijafragmu, to pomoći u procesu disanja.
Stomačno disanje nije samo korisno za one sa hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, već može pomoći i kod stresa i anksioznosti te visokog krvnog pritiska.
Ako ste navikli na “plitko” disanje, rad na dijafragmalnom disanju će možda zahtijevati malo rada i vježbe. Stručnjaci savjetuju sljedeće:
- Pobrinite se da ste odmorni i opušteni te da sjedite ili ležite
- Opustite se i spustite ramena
- Stavite jednu ruku na stomak
- Udahnite i uvjerite se da se ruka na stomaku podiže dok se vaš stomak širi
- Sada izdahnite i ostavite stomak da se skupi
- Uvjerite se da udišete kroz nos te da izdišete kroz blago otvorene usne
- Kada usvojite ovaj metod disanja, možete ga vježbati dok stojite, ali i tokom aktivnosti kao što je hodanje ili penjanje stepenicama
Takođe, važno je napomenuti da kada osjetite da vam nedostaje daha, zaustavite se u fizičkoj aktivnosti i opustite ramena i vrat. Možete nastavite svoju aktivnost dok duboko udišete i izdišete kroz napućene usne.
Trebali biste izbjegavati dim, izloženost hemikalijama ili prašini te drugim alergenima. Isto tako, redovno posjećujte svog ljekara da biste provjerili funkciju pluća i opšte zdravstveno stanje.