Plan za rađanje joj je na posljednjem mjestu. Tako da je idealno vrijeme za ostvarenje majčinske uloge različito za svaku ženu. U našem okruženju imamo žene kojima je idealno vrijeme za djecu sa 20 godina, ali isto tako i one kojima su četrdesete sasvim prihvatljive. U našoj zemlji danas uglavnom djecu rađaju poslije 35. godine, jer nakon završetka fakulteta mahom se suočavaju s problemima profesionalne, finansijske, te socijalne prirode. Svi ti problemi majčinstvo stavljaju u drugi plan kod većine – objašnjava doktorica Aldina Mešić, spec. ginekologije i akušerstva, te dodaje kako je idealno vrijeme za rađanje do tridesete godine, kada su i jajne ćelije hromozomski najzdravije za iznošenje trudnoće, odnosno rađanje zdravog djeteta.
Aldina Mešić, spec. ginekologije i akušerstva
No, medicina je na strani žene, tako da, ukoliko u određenom trenutku nije spremna da postane majka i želi da odgodi svoju trudnoću za neke buduće godine, nauka ima rješenje – zamrzavaje jajnih ćelija. Ovaj postupak donosi mnogo veće šanse za trudnoću u kasnim godinama.
– Svaka žena se rađa s određenim brojem jajnih ćelija – rezervom. Njihov broj se smanjuje svakim ciklusom, a u životu žene je prosječno 400 ciklusa. Zamrzavanje jajnih ćelija preporučuje se svim ženama do 30. godine, jer je to najbolje vrijeme. Svakako i kasnije je opravdano, jer je bolje zalediti bilo kad nego nikako – ističe doktorica i dodaje:
– Žena koja odluči da zaledi jajne ćelije do 30. godine, imat će istu šansu za začeće i rađanje, kao i u periodu u kojem je zaledila ćelije. Poslije slijedi pad rezervnih jajnih ćelija. Tako da 30. godina je prvi kritični prag, sljedeći jači pad je nakon 38., a najjači nakon 40. godina. Poslije 35., ne samo da dolazi do pada mogućnosti začeća nego je povećan i rizik od spontanih pobačaja – naglašava doktorica.
Svakako da oplodnja ne zavisi samo od žene, pa ne smijemo zaboraviti ni muški faktor.
– Da bismo postigli oplodnju jajne ćelije, moramo imati dobre i kvalitetne spermatozoide – navodi.
Zamrzavanje jajnih ćelija radi se tehnikom vitrifikacije. Nakon vađenja, jajašca se čuvaju u strogo kontroliranim laboratorijskim uslovima, odnosno kontejnerima predviđenim za tu svrhu na -196 stepeni Celzija.
– Sam postupak prikupljanja jajnih ćelija možemo raditi u prirodnom ili stimuliranom ciklusu. Jajnici sadrže folikule u kojima su jajne ćelije, tako da svaka žena ima različit broj folikula s različitim stepenom zrelosti. U prirodnom ciklusu bez ikakve terapije – čisto prirodni ciklus, pratimo ovulaciju i kada je folikul spreman, radimo punkciju ili vađenje jajnih ćelija, što se radi u kratkoj intravenskoj anesteziji i traje nekih deset minuta. To opet zavisi od broja folikula, odnosno jajnih ćelija. Poslije vađenja, jajne ćelije prihvata embriolog, obrađuje ih te potom pristupa procesu vitrifikacije, odnosno zaleđivanja - piše Azra.
U stimuliranim ciklusima, veći broj folikula raste i imamo veći broj ćelija. Stimulacijom, onosno terapijom hormona ne iscrpljujemo rezerve jajnika nego iskoristimo sve folikule i sve ćelije koje bi u tom ciklusu svakako propale jer su nezrele – ističe doktorica.
Upravo zbog revolucionarne tehnike, procent preživljavanja jajnih ćelija je veoma visok. Zamrznuti materijal, zahvaljujući metodama savremenih dostignuća, moguće je čuvati i do deset godina.
– Po pravilu pet godina, s mogućnošću produženja još pet godina. Jajne ćelije se uzimaju uz pisani pristanak te pohranjuju i čuvaju za postupke biomedicinski potpomognute oplodnje, u zdravstvenim ustanovama koje su ovlaštene za njihovo pohranjivanje – govori.