Mnogi će i ljekaru. Međutim, kod većine je, što potvrđuju i istraživanja, riječ o sindromu proljetnog umora koji nije bolest, nego normalan fiziološki proces koji se s većim ili manjim intenzitetom javlja kod velikog broja ljudi.
Preosjetljivi na vremenske promjene
Stručnjaci tvrde da se proljetni umor javlja češće kod osoba preosjetljivih na vremenske promjene, nagli porast temperature, promjenu atmosferskog pritiska i veću izloženost suncu, kod alergičara ili pak onih kod kojih je zbog jednolične zimske ishrane iscrpljena zaliha vitamina C u organizmu, a time i smanjena iskorištenost kiseonika u ćelijama i oslabljen imunitet…
Na njega se više žale žene nego muškarci. No kako bilo, već promjenom navika u ishrani i većom potrošnjom namirnica koje sadrže velike količine vitamina C, željeza koje pomaže u njegovoj apsorpciji, minerala, uzimanjem dosta tekućine te s više tjelesne aktivnosti poput hodanja, trčanja, rolanja, vožnje bicikla i boravka na svježem vazduhu – i sami si možemo pomoći, prenosi Ljepotaizdravlje.ba.
Vrijeme je tako za sezonsko voće kao što su jagode, zeleno lisnato povrće poput blitve, špinata i kelja, mlade rotkvice, artičoke, šparoge… Proljetni umor lakše ćemo svladati i unosom B vitamina koji pozitivno djeluju na raspoloženje, a sadržani su u mesu, ribi, integralnim žitaricama, mahunarkama…
Gdje tražiti magnezijum?
Potrebni magnezijum naći ćemo u grahu, grašku, soji, orašastim plodovima ili čokoladi s visokim udjelom kakaovca. I ishrana koja se zasniva na složenim, zdravim ugljenim hidratima niskog glikemijskog indeksa “tjera” proljetni umor i vraća energiju.
A ne pobijedimo li ga prilagođenom ishranom i kretanjem, imunitet možemo dodatno “nabildati” i nekim od dodataka ishrani poput beta glukana, jednog od najsnažnijih prirodnih aktivatora i stimulatora imunološkog sustava, vitaminima C, E, B grupe, matičnom mliječi, medom, ehinaceom…