Kada se u nekoj porodici rodi dijete, obično krenu razgovori: na koga ima nos, oči, prste, usta i obično to ide u nedogled. Pritom se ne ističe šta uzrokuje pojavu određenog svojstva, već samo svojstvo.
Danas se znaju temeljne postavke na kojima počiva nasljeđivanje pojedinih svojstava. Kako ćemo izgledati određeno je većinom u trenutku oplodnje.
Određeni su tada i neki poremećaji ili bolesti od kojih možemo oboljeti.
Ipak, na neka svojstva koja se pojavljuju možemo utjecati svojim odlukama, stilom života. Odgovor na pitanje koja su to svojstva može nam pružiti genetika, odnosno genetičari.
Historija ljudskog roda prepuna je različitih teorija o tome što sve utječe na naš izgled ili ponašanje. Tako su prisutne teorije o nepoznatim silama, komšijskim vradžbinama ili ponašanjima buduće majke za vrijeme trudnoće.
Danas se zna da su upute za izgradnju ljudskog tijela zapisane u genima.
Zdrav čovjek u svojim ćelijama ima 46 hromozoma. Njih 44 predstavljaju tjelesne, a dva su spolna hromozoma. Oni određuju spol osobe.
Tjelesni hromozomi označavaju se brojevima od jedan do dvadeset i dva (1–22), a spolni slovima. Dva se različita hromozoma pojavljuju u ćelijama čovjeka – jedan je veći i nosi oznaku X, a drugi je manji nosi oznaku Y. O kombinaciji ta dva hromozoma ovisi spol djeteta.
Dva veća hromozoma (XX) imaju žene, a kombinaciju XY imaju muškarci. Upute koje određuju izgled, sastav ćelije, organa u tijelu naslijeđene su u obliku gena od roditelja. Za svako svojstvo naslijeđen je bar jedan gen od majke i gen od oca pa za određeno svojstvo imamo po dva gena, tj. alela. Ta dva gena ne moraju nositi istu uputu za određeno svojstvo.
Tvrdi se kako inteligenciju nasljeđujemo isključivo od majke, dakle od hromozoma X. To, međutim, nije neka velika prednost jer je utvrđeno kako se baš na hromozomu X nalaze geni za oko 60 različitih bolesti.
Za većinu tih bolesti žene su najčešće prijenosioci, a muškarci obolijevaju. Najpoznatiji primjer je hemofilija – nesposobnost zgrušavanja krvi. A šta se u nasljeđe dobija od Y hromozoma?
1. Spol – hromozom Y sinovi nasljeđuju isključivo od oca, dok kćeri jedno X dobijaju od majke, a drugo od oca.
Ponekad se dogodi anomalija i rodi se dijete koje ima XO spolne hromozome (znači, nedostaje mu drugi spolni hromozom). Takve osobe nemaju jajnike, ali imaju razvijene sve ostale ženske spolne organe, kao i sekundarne ženske spolne karakteristike. Takav se poremećaj naziva Turnerov sindrom.
2. Reproduktivno zdravlje može se naslijediti od oca. Istraživanja su otkrila da loš kvalitet sperme može biti nasljedna patologija. Tako se može desiti da će i bebe začete kao rezultat vantjelesne oplodnje, vjerovatno i same imati problema sa začećem.
3. Bolesti srca. Naučnici su otkrili da neki muškarci mogu biti nosioci neispravnih hromozoma, što povećava rizik od koronarne arterijske bolesti za 50 posto. Uz još neke faktore ovu osobinu nasljeđuju sinovi.
4. Na rast više utječu očevi geni, što je otac viši, veća je mogućnodt da djeca tog para budu višeg rasta.
5. U mentalne poremećaje koje muškarci prenose na svoje potomstvo spadaju ADHD (hiperaktivnost i poremećaj pažnje) i šizofrenija.
6. Boja očiju je posebna priča. Postoji vjerovanje da očevi geni dominiraju majčinim genima, pa je vjerovatnije da su glavne osobine lica i boja očiju djeteta iste kao kod oca.
A kako oba roditelja smeđih očiju mogu imati plavooko dijete? Tu je na djelu igra gena – svaki čovjek posjeduje dominantne i recesivne karakteristike.
Gen za smeđu boju očiju je dominantan u odnosu na gen za plave oči. Ali ako oba roditelja posjeduju recesivni gen, njihovo će dijete imati plave oči iako su oni tamnooki.
