Paretovo načelo, pod drugim imenom poznato i kao pravilo 80/20, dobilo je ime po talijanskom inženjeru, ekonomistu i sociologu Vilfredu Paretu, koji je živio na prijelazu s 19. na 20. stoljeće. To načelo kaže da 80% rezultata dolazi iz 20% stvari koje napravimo.
U članku ćete saznati kojih je to najbitnijih 20%. Tačni postoci ovdje nisu toliko bitni, ali zapamtite da je tek manji dio poduzetih koraka zaslužan za većinu dobivenih rezultata.
Kako to izgleda u području fitnesa
Istu stvar možemo primijeniti u svijetu fitnesa i vidimo da doista većina rezultata dolazi iz zadovoljavanja par osnovnih principa. Treba imati na umu da stvari koju su optimalne za profesionalnog bodybuildera ne samo da nisu nužne za rekreativce, ponekad uopće nisu korisne.
Mi se ne natječemo i ne podređujemo cijeli život tome da izgledamo maksimalno dobro na pozornici. Nama rekreativcima je u pravilu cilj nešto manje masti i nešto više mišića na ciljanim mjestima te da se općenito osjećamo bolje. Na toj razni, najbitnije je zadovoljiti osnove i biti dosljedan – tu dolaze rezultati.
Naravno, stvari su drugačije kada pričamo o profesionalnim bodybuilderima i naprednim vježbačima. Tu i određeni detalji postaju bitni, ali oni nisu bitni za 99% populacije. Ovaj članak pišem za rekreativce pa idemo vidjeti kako to izgleda.
Prehrana
Razni prepravci za mršavljenje (kafice, čajevi, tablete), prehrana po krvnoj grupi, „alkaliziranje“, „detoks“, glikemijski indeks…
Sve je to hrpa stvari oko kojih se ljudi brinu, a nikakva korist od toga. Zapravo, ne samo da nema koristi, većinu vremena je upravo kontra-produktivno. Dok se ljudi fokusiraju na te gluposti, skrenu pažnju s onoga što je doista bitno. Uzalud trošite vrijeme, živce i novac na sve to ako unosite previše ili premalo kalorija za vaš cilj.
Kada pričamo o prehrani s ciljem promjene tjelesne kompozicije, apsolutno na prvo mjesto dolazi ukupni kalorijski unos. O tome sam već pisao puno puta pa sad neću duljiti. Osim ukupne količine kalorija koju unosimo, bitan je još unos proteina pa tu imamo:
Spori ili brzi protein? Ovaj ili onaj izvor proteina? 2 ili 6 obroka dnevno? Da jedem sad ili za 37 minuta… ili sam već trebao pojesti prije 21 minutu??
Sve to je realno nebitno za rekreativce! Taman da „savršeno“ pokrijete sve od toga, neće vam ništa značiti ako ukupno unosite premalo proteina. Zadovoljite ukupan unos proteina od otprilike 1,6 grama po kilogramu tjelesne mase, kroz onoliko obroka koliko vam odgovara. Poštedite se brige oko sitnica.
Trening
Dropset, superset, gigaset… Koja vježba mi je bolja za ovu glavu bicepsa? Kompleksne periodizacije za koje trebaš voditi Excel tablicu. Trening do otkaza ili ne? Ovaj split ili onaj split? 78 ili 87 sekundi odmora između serija?
Vjerojatno bih se mogao prisjetiti još nebitnih stvari s kojima se ljudi zamaraju, ali mislim da ste skužili poantu. Ništa od toga neće učiniti osjetnu razliku u vašem treningu. Uzmite si do nekoliko vježbi po mišićnoj skupini i trudite se postati jači na tim vježbama.
Ciljajte okvirno na 10-ak serija po mišićnoj skupini tjedno i radite pomalo progresiju iz treninga u trening. To su osnove koje trebate zadovoljiti i budite dosljedni i redoviti – rezultati će doći.
Zaključak
Većina rezultata dolazi iz zadovoljavanja nekoliko osnovnih principa tako da se ne trebate zamarati sitnicama. Kod prehrane su to ukupan kalorijski unos te ukupna količina proteina. Kod treninga uzmite nekoliko vježbi po mišićnoj skupini i težite progresiji. Budite ustrajni i te stvari će vam donijeti rezultate.
I zapamtite: Kad imamo pokrivene osnove, većina detalja ne pridonosi previše. Ako pak osnove nisu pokrivene, detalji uopće nisu bitni.
