Osjećate li često nakon jela mučninu, grčeve, svrbež na koži i crvenilo oko područja usana, moguće je da ste ili intolerantni na laktozu ili imate alergijsku reakciju na proteine mlijeka.
Mlijeko i mliječni proizvodi dio su kulture prehrane našeg podneblja, a nerijetko se i naglašava važnost njegova konzumiranja zbog količine kalcija kojom obiluje. Međutim, sastojci samog mlijeka, kao što su laktoza i proteini mlijeka, kod nekih ljudi mogu izazvati vrlo neugodne zdravstvene tegobe.
O tome kako razlikovati intoleranciju na laktozu i alergiju na proteine mlijeka, što napraviti ako sumnjamo na njih, kako unijeti promjene u svoju prehranu, kao i o jednostavnim receptima koje možemo pripremiti u nekoliko minuta, razgovarali smo s Vedranom Dučkić, magistrom nutricionizma i vlasnicom nutricionističkog savjetovališta nu3vex.
Što su laktoza i laktaza?
Kako nam pojašnjava, laktoza je mliječni šećer koji sadrži molekulu šećera glukoze i galaktoze. U ljudskom organizmu laktozu razgrađuje enzim disaharidaza laktaza (ß-4 galaktozidaza), a nalazi se i luči u tankom crijevu na četkastoj prevlaci vrlo osjetljivih crijevnih resica.
Kod nekih ljudi javljaju se alergijske reakcije na proteine mlijeka ili intolerancija na mliječni šećer laktozu. Nedostatak enzima laktaze izaziva intoleranciju na laktozu. Kod neke se djece prestankom dojenja, a osobito u odrasloj dobi količina enzima laktaze smanjuje ili se potpuno prestaje stvarati, zbog čega nastaje deficit tog enzima i kao posljedicu ima nemogućnost probavljanja mliječnog šećera laktoze, govori nam nutricionistica.
Intoleranciju na laktozu treba razlikovati od alergije na proteine mlijeka.
Upozorava da je uz probavljanje mlijeka i mliječnih proizvoda vezan još jedan problem, a to je alergijska reakcija na proteine mlijeka. Za razliku od intolerancije na laktozu, ovdje se radi o imunološkoj reakciji organizma na proteine prisutne u mlijeku.
Kako prepoznati alergiju, a kako intoleranciju?
Alergija na proteine mlijeka češće se javlja kod dojenčadi i djece do dvije godine starosti nego u odraslih, a može se manifestirati na koži uz svrbež i crvenilo, crvenilo očiju i simptome kao što su curenje nosa, kihanje, crvenilo u području usta te probavne smetnje: grčeve, mučninu, povraćanje i proljev. Kod alergija na mlijeko vrlo je važno napraviti alergijske testove i iz prehrane u potpunosti isključiti mlijeko, najčešće kravlje, kao i mliječne proizvode na koje je osoba alergična, ističe Vedrana.
Ponešto drugačiji simptomi prisutni su pak kada je riječ o intoleranciji na laktozu, odnosno nemogućnosti probavljanja i razgradnje laktoze.
Najčešće već 15 minuta do sat vremena nakon konzumacije javit će se probavne smetnje uz nadimanje trbuha, mučninu, grčeve u crijevima i bol, kao i osmotski proljev. Nerazgrađena laktoza veže i izvlači tekućinu u debelo crijevo putem enterocita te uzrokuje proljev, a dodatne probavne smetnje izaziva brza fermentacija mliječnog šećera pod djelovanjem crijevnih bakterija, čije djelovanje i metabolizam uzrokuju nastanak plinova i proljeva, pojašnjava.
Spomenuti manjak enzima laktaze, koji bi trebao razgraditi laktozu, najčešći je nedostatak nekog enzima kod odraslih osoba,no primarna intolerancija javlja se u svega 5 posto slučajeva, dok je znatno češća sekundarna intolerancija kao posljedica bolesti tankog crijeva, dugotrajnih proljeva ili korištenja nekih lijekova poput antibiotika.
Zato je vrlo važna pravilna liječnička dijagnoza.
Što napraviti kada dobijemo rezultate pretrage?
Dijagnozu deficita laktaze možemo dobiti na temelju testova poput testa glukozom, testa određivanja vodika u izdahnutom zraku ili se liječnička dijagnoza postavlja na temelju napravljene biopsije jejunalne sluznice, DNK testiranja i dr., pojašnjava nam Vedrana, dodajući kako nije riječ o opasnoj bolesti, iako može biti vrlo neugodna.
Naprosto treba promijeniti prehranu i izbjegavati namirnice s većim udjelom laktoze poput mlijeka, mliječnih proizvoda (sladoleda, sira, kiselog vrhnja i maslaca s laktozom). Potrebno je čitati deklaracije na proizvodima koje kupujemo jer mliječni šećer može biti sastavni dio raznih gotovih jela, nekih lijekova i slično, napominje.
Nije riječ o bolesti opasnoj po život, ali može predstavljati vrlo neugodnu smetnju.
No to ne znači da se zauvijek moramo odreći baš svih mliječnih proizvoda ili pak izbjegavati jela koja smo nekada voljeli jesti. Trebamo samo pronaći primjerene zamjene, a dostupnost namirnica bez laktoze ili sa smanjenom količinom laktoze u tome nam može značajno pomoći.
Štoviše, na tržištu se danas mogu naći mlijeka i mliječni proizvodi koji su deklarirani baš kao oni sa smanjenim udjelom laktoze ili u potpunosti bez laktoze, dok istodobno zadržavaju potrebnu količinu kalcija, vitamina A, vitamina D i riboflavina.
Osim toga, osobe s deficitom laktaze obično dobro podnose kefir i jogurt, kao i druge fermentirane mliječne proizvode jer acidofilne bakterije iz tih proizvoda stvaraju vlastiti enzim laktazu i time obavljaju razgradnju mliječnog šećera koju smo unijeli hranom, ističe Vedrana.
Dodaje kako je najvažnije da osobe sa smanjenom laktozom imaju pristup raznolikoj prehrani pripremljenoj bez namirnica koje sadrže mliječni šećer. Dopuštena je i konzumacija svih vrsta mesa, osobito mesa peradi, riba, jaja, sva biljna ulja, proizvodi od žitarica bez dodatka mlijeka, sve vrste voća i povrća te biljnih začina, razni deserti deklarirani isključivo uz napomenu da ne sadrže laktozu, kefir te zamjenska mlijeka na biljnoj bazi poput bademovog, sojina, zobenog, kokosova, rižina i drugih.
Dogodi li se pak nesvjesno unošenje manjih količina laktoze, tegobe mogu proći za nekoliko sati, no ako je osoba često konzumirala namirnice koje sadrže mliječni šećer, može posegnuti, kako nam kaže nutricionistica, za gotovim enzimskim pripravkom koji sadrži enzim laktazu i tako pomoći organizmu da probavi laktozu.
Izbjegavanjem namirnica s mliječnim šećerom i unošenjem mnogo voća, povrća i ribe, ova se tegoba može držati pod kontrolom.
Intolerancija na laktozu, kao i alergija na mliječne proteine, nisu prepreka da uživamo u zdravim, hranjivim i ukusnim jelima pa nam je Vedrana Dukčić iz nu3vex predložila i dva jednostavna recepta.
Chia puding uz korištenje malomasnog jogurta bez laktoze i bademova mlijeka
Namirnice:
- chia sjemenke, 2 jušne žlice, 20 g
- javorov sirup, 2 čajne žličice, 10 g (može med ili sirup agave, kao i stevija)
- zobene mekinje, 1 jušna žlica, 20 g
- jogurt od djelomično obranog mlijeka, bez laktoze s probiotičkim kulturama, 1,5 % m. m., 0,5 čaše, 100 g
- bademovo mlijeko, 0,5 čaše, 100 g
- šumsko voće, svježe ili smrznuto, 1 šalica, 130 g
- bademi, 10 plodova, 10 g, nasjeckati na gotov puding
Napomena: Chia sjemenke samljeti, sastojke pomiješati i staviti na tri sata u hladnjak ili cijele chia sjemenke pomiješati sa sastojcima i ostaviti da nabubre tijekom noći.
Brzi sendvič uz zrnati sir bez laktoze
Namirnice:
- zrnati sir bez laktoze, 200 g, dodati biljne začine; vlasac, peršin, češnjak
- lanene sjemenke, 1 jušna žlica 10 g, samljeti i dodati u sir
- proteinski kruh, 1 kriška, 50 g
- masline, narezati na kolutiće, 20 g
- losos, dimljeni, 60 g
- rajčica, cherry, 50 g
- paprika, zelena, izrezana, 0,5 šalice, 60 g
Sve sastojke povezati i staviti na krišku proteinskog kruha. Dobar tek!
