Krastavci su, pored paprike i rajčice, vrsta povrća koju svi uzgajamo. Mogu se proizvoditi u zatvorenom prostoru (plastenicima i staklenicima) i na otvorenom. Veoma su pogodni za uspijevanje na balkonima i terasama jer dobro rastu posađeni u posude ili namjenske vrtlarske vreće.
Sad je vrijeme za sjetvu presadnica
Uzgajamo li ih u zatvorenom grijanom prostoru, sjetva presadnica se obavlja od veljače do sredine ožujka, a tijekom travnja se obavlja sjetva u negrijanim prostorima, kao i sadnja na otvorenom. Kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva (kraj travnja i početak svibnja), obavlja se direktna sjetva na otvorenom polju.
Kod ovog tipa sadnje, dubina na koju polažemo sjeme je oko 2,5cm, kako bi ono koje klija, bilo bolje zaštićeno od kolebanja temperature. Ukoliko obavljate sjetvu na otvorenom, dobro je mjesto sadnje poklopiti plastičnom bocom kojoj je odstranjeno dno. Na ovaj način će mlada biljka krastavca koja niče i raste biti zaštićena od vjetra i mraza. Veća sjetvena površina se može prekriti vrtlarskim platnom.
Za sjetvu ili sadnju na otvorenom, birajte osunčane terene sa rahlim i dreniranim zemljištem. Izbjegavajte vjetrovita mjesta. Optimalna temperatura tla za sjetvu krastavca je od 17 do 18°C i pri ovim uvjetima, niče za 7 do 10 dana. Prilikom sadnje, poštovati plodored jer ovo povrće na istu površinu dolazi tek poslije tri do četiri godine. Ukoliko koristimo gotov rasad, tada biljka treba biti dugačka 20cm, sa 4 do 6 dobro razvijenih listova.
Utjecaj dobrih i loših susjeda
Poput drugih biljnih vrsta i krastavac pored nekih biljaka bolje raste, razvija se i donosi veći urod. Naravno, postoje vrste koje negativno utječu na njega. Dobrim odabirom što sadimo u blizini, možemo preduhitriti pojavu raznih bolesti ili umanjiti napad štetnih kukaca i drugih organizama.
Ova povrtna vrsta voli sadnju s drugim biljkama. Obično krastavac uzgajamo u monokulturi, zbog njegove potrebe da se uzgaja uz potporanj. U monokulturnom uzgoju, podložniji je napadu štetnika i pojavi oboljenja. Povećanjem biljne raznolikosti možemo pozitivno djelovati na njega i privući korisne insekte.
Mahunarke uvijek dobar izbor
Grašak, grah i druge mahunarke imaju osobinu da na korijenu razvijaju bakterije iz roda Rhizobium koje im omogućavaju fiksaciju dušika. Na ovaj način leguminoze obogaćuju tlo dušikom, što povoljno djeluje na krastavac.
Pored mahunarki, čitav je niz biljnih vrsta koje su mu dobri susjedi: kupusnjače (kupus, cvjetača, brokula), luk, salata, rotkvice, kukuruz.
Potočarka smanjuje napad lisnih uši, neven i origano svojim mirisom tjeraju štetne kukce i zemljišne nematode.
Suncokret može poslužiti krastavcu kao potpora za penjanje.
Loši biljni susjedi su dinja i krumpir jer izuzetno loše utječu na rast i razvoj ovog povrća. Zbog toga ih treba saditi što dalje. On ne voli ni blizinu kadulje.
