Prema studiji objavljenoj u stručnom psihijatrijskom časopisu Psychiatric Research, oni koji ranije odlaze na spavanje i ujutro ustaju već oko šest imaju čak 25 posto manje šanse da obole od depresije nego “noćne ptice”.
S ovom se studijom saglasna je i ugledna australijska psihološkinja dr Bailey Bosch, koja kaže kako mijenjanje navika spavanja i “nije teško kako se nekima čini”.
“Svako može ‘resetovati’ unutrašnji sat i naviknuti se na novu rutinu; a tijelo će vam na tome biti zahvalno jer je to ritam koji je za čovjeka oduvijek bio najprirodniji, od vremena puno prije izuma sijalice”, rekla je dr Bosch za britanski Femail.
Dodala je i kako smo, u vremenima koja su prethodila vještačkom svjetlu, po noći spavali i to nakon fizički napornog dana koji je čovjek uglavnom provodio u lovu ili skupljanju hrane. Logično je stoga da su oni koji prospavaju noć djelotvorniji i manje umorni tokom dana.
Imaju više vremena, ali i energije za zadatke čije će ih izvršavanje emotivno i fizički ispuniti. No da bi najefinanije iskoristili jutro, kako napominje dr Bosch, ne trebate sastavljati dugačke spiskove obaveza i velike “to do” liste. Naprotiv, preporučuje da umjesto toga ispijete dužu kafu i čitate “laganije” vijesti.
“Da, rano će buđenje pomoći da neke stvari obavite bez žurbe, ali da biste izvukli maksimum iz toga što ste ustali u šest, vrijeme koje ste s tim dobili iskoristite tako da uživate u mirnim aktivnostima; svemu onom što je većina nas ‘izgurala’ iz prezauzetog dana”, kaže dr Bosch.
Istraživanje je pokazalo da pogodnosti ranog ustajanja ne prestaju s ekstra vremenom koje ćete dobiti za sebe. Naime oni koji po danu spavaju imaju manje šanse da će stupiti u brak nego ljudi koji se dižu oko šest, veće su šanse da budu usamljeni, a vjerovatnije je i da će biti pušači i imati nezdrave i neuredne navike spavanja.
Australijska psihološkinja dr Marny Lishman objašnjava kako rano buđenje utiče i na raspoloženje tokom cijelog dan jer je ljudskom tijelu “najprirodnije buđenje s izlaskom sunca, kao i odlazak na počinak nedugo nakon što je sunce zašlo”.
“Naštimani” smo da budemo budni dok je sunčeve svjetlosti i da spavamo po mraku, no te smo urođene navike odbacili pa spavamo više nego što bi trebalo i ne iskoristimo dovoljno dnevnu svjetlost; a ni ne odvajamo dovoljno vremena za kvalitetna druženja i hobije. Zbog toga smo ranjiviji i na stres, a kako imamo manje vremena nego što nam treba pokušavamo ugurati sve više aktivnosti u kratki period.
“Od izuma televizije, Netflixa, raznih igraćih konzola i mobitela, ljudi sve kasnije idu spavati zbog zavisnosti o TV-u, surfanju i sl. To sve mora rezultovati umorom jer ljudi više ‘ne pune baterije’, te se ne oporavljaju od svakodnevnih izazova, a što na kraju dovodi do tjeskobe i anksioznosti. Vježbanje, meditacija, ili samo uživanje u šolji čaja rano ujutro utiče na našu sposobnost preko dana, ali i na psihičko stanje”, kaže dr Lishman, koja smatra da bi svijet generalno bio mnogo bolje mjesto kad bi se svi držali pravilne rutine spavanja.