Riječ je o generatoru koji u stvaranju struje koristi bakterije iz vazduha. Uskoro bi se mogao naći u funkciji snabdjevanja prenosnih uređaja električnom energijom. Jedna od najvažnijih prednosti jeste potpuna eliminacija punjača iz svakodnevnog korišćenja.
Bežični punjači koriste elektromagnetnu indukciju za punjenje baterija telefona i drugih uređaja. Ipak, inženjeri su pronašli drugačiji način punjenja koji ne koristi tehnologiju prilikom obavljanja svoje funkcije. Air-gen generator koristi prirodni protein za stvaranje elektriciteta iz vodene pare.
"Struju dobijamo iz vazduha!", kaže inžinjer i docent elektrotehnike Džan Jao na Univerzitetu Masačusets. Do velikog otkrića došao je u saradnji sa profesorom Derekom Lavlijem.
Generator koristi film koji se mjeri nanometrima (veličina milijardu puta manja od metra). Riječ je o proteinskoj žici napravljenoj od mikroba Geobacter sulfurreducens, bića koje proizvodi električnu energiju. Žice su povezane elektrodama i sprovode struju koristeći vodenu paru koja se nalazi u vazduhu.
"Air-gen stvara čistu energiju radeći bez prekida. To je najčudesnija mala proteinska struktura ikada stvorena", objašnjava profesor Lavli.
Profesor Lavli ima iskustva na ovom polju. On je prvi naučnik koji je izolovao bakterije iz pijeska rijeke Potomak, koja protiče kroz Vašington. Air-gen se trenutno može koristiti za napajanje malih uređaja, ali naučnici žele da poboljšaju njegovu funkciju.
Jedan od prvih ciljeva jeste korišćenje Air-gena za snabdjevanje strujom pametnih satova i fitnes narukvica. Ukoliko uspiju u svojoj namjeri, pokušaće da osposobe uređaj za punjenje mobilnih telefona i tako eliminišu potrebu za klasičnim punjačima koji se koriste periodično.
Baterije u mobilnim telefonima postaju sve izdržljivije, ali je njihova eliminacija iz upotrebe donijeće ogromnu korist. Nanoelektronika još uvijek nema široku primjenu u elektronskoj industriji, ali su profesori sa Univerziteta Masačusets veoma ambiciozni.
"Krajnji cilj je napraviti velike sisteme za proizvodnju struje", kaže profesor Lavli i dodaje da se električna energija može dobiti i iz boja za zidove ili samostalnih generatora na vazduh koji isporučiji struju, iako nisu dio električne mreže.
"Kada krenemo sa industrijskom proizvodnjom proteinskih žica, očekujem da ćemo napraviti velike sisteme i dati doprinos održivoj proizvodnji energije", navodi profesor Jao.
Univerzitetska laboratorija želi efikasnije korišćenje proteinskih žica koristeći različite bakterije.
"Od ešerihije koli smo napravili fabriku proteinskih struktura. Perspektivna tehnologija donosi neprekidno snabdevanje proteinima za razvoj novih izuma", navodi Lavli.
Prvi znak da se događa nešto revolucionarno primijetio je doktorand Ćaomeng Lui. On je razvio senzorne uređaje prilikom rada na ovom otkriću, piše News.au.
"Video sam da uređaji stvaraju struju kada nano strukture dolaze u kontakt elektrodama. Izlaganje atmosferskoj vlažnosti bilo je neophodno da bi male proteinske žice apsorbovale vodu, stvarajući gradijent napona preko uređaja", navodi Liu.
Air-genu nije potrebno mnogo vode u atmosferi, a naučnici su uvjereni da bi mogao da radi i na suvim mjestima kao što je pustinja Sahara. Prosječna vlažnost vazduha u ovom dijelu svijeta je 25 procenata.
Uređaj ima prednost u poređenju sa drugim obnovljivim izvorima energije kao što je vjetar ili sunce. Njegov rad ne zavisi od vremenskih prilika i ne mora raditi pod otvorenim nebom.
"Ovo je tek početak ere elektronskih uređaja na bazi proteina!", kaže profesor Jao.
