Sve u ljudskom organizmu je pod uticajem hormona čije vrlo male doze upravljaju našim raspoloženjem, ponašanjem i funkcijom pojedinih organa. Ako se taj složeni sistem “pokvari”, posljedice mogu biti izražene u obliku blažih ili težih zdravstvenih smetnji, piše magazin "Ljepota i Zdravlje".
Hipotalamus
Ova žlijezda je smještena u mozgu, a upravlja seksualnom željom, osjećajem gladi, žeđi, tjelesnom temperaturom, disanjem, srčanim ritmom. Posebno je važna jer djeluje kao unutrašnji sat organizma i upravlja svim životnim funkcijama.
Poremećaji: Tumače se jednako kao poremećaji hipofize, budući da se skup međusobnih djelovanja naziva osovina hipotalamus-hipofiza.
Epifiza
Ova žlijezda je smještena u samom središtu mozga, a njena uloga je poprilično nepoznata. Najpoznatiji hormon koji proizvodi je melatonin, hormon koji upravlja ciklusima sna i budnosti.
Poremećaji: Poznato je da utiče na reprodukciju životinja, ali poremećaji i njihove posljedice kod ljudi nisu poznate.
Štitna žlijezda
Ova važna žlijezda je smještena u dnu vrata. Proizvodi hormone koji utiču na rast, proizvodnju tjelesne energije i brzinu metaboličkih procesa u tijelu.
Poremećaji: Razlikuju se s obzirom na to da li štitna žlijezda radi prejako ili preslabo. Kod slabijeg rada javlja se usporenost metabolizma, a kod jakog ubrzanost. Za oba poremećaja je karakteristično lupanje srca, slabljenje noktiju i kose, poremećaji menstrualnog ciklusa, nagle promjene tjelesne težine.
Paratireoidne žlijezde
Riječ je o četiri male žlijezde koje se nalaze uz štitnu žlijezdu, a proizvode hormone koji utiču na metabolizam kalcijuma.
Poremećaji: Zbog nedovoljnog rada može doći do osjećaja trnaca, gubitka osećaja u stopalima i dlanovima, a u kritičnom slučaju i do privremene paralize. Kod prekomjernog rada može doći do nastanka bubrežnih kamenaca ili preloma kosti.