"Shodno tome, štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, a uporište u tome se nalazi i u važečim zakonskim propisima, kojim se maloljetnim osobama zabranjuje upotreba legalnih psihoaktivnih supstanci (duhan, alkohol), dok su ilegalne droge svakako zabranjene", govori na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo doktorica Nermana Mehić-Basara
Kako ističe, u današnje vrijeme u BiH je to postao trend ponašanja mladih sa negativnim zdravstvenim posljedicama.
"Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon monoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od količine koja se apsorbuje pušenjem obične cigarete duhana. Jedna doza nargile je srazmjerna istovremenoj upotrebi 20 cigareta duhana", pojašnjava Mehić-Basara.
Štete na plućima se ogledaju u, kako kaže, proširenju plućnih alveola (osnovnih funkcionalnih jedinica procesa disanja), smanjenju elastičnosti njihovih zidova zbog čega dolazi do dužeg zadržavanja štetnih produkata duhana, te smanjene funkcionalnosti plućnog tkiva zbog umanjene ventilacione sposobnosti.
"Zbog ovog su moguće alergijske reakcije ili upalna stanja pluća koja se manifestuju povišenom temperaturom, otežanim disanjem (dispnoa), kašljanjem, malaksalošću, gubitkom apetita i sl. Krajnji rezultat dugotrajne upotrebe nargile može biti hronični bronhitis ili ponavljane upale pluća uz neminovni gubitak imuniteta, što je odlična "podloga" za različite mikroorganizme, a posebno bacil tuberkuloze", napominje.
Nargila ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno dejstvo
Nargila ima stimulativno, relaksirajuće i sedativno dejstvo na psihičke funkcije u toku konzumiranja i dok traje efekat duhana; osoba je opuštena, zadovoljna i dobrog raspoloženja.
"Duževremenom konzumacijom nargile, razvija se najčešće psihička zavisnost, a vremenom može da se razvije i fizička zavisnost (kao kod nikotinske ovisnosti). Prestanak djelovanja supstance izaziva različite simptome, kao što su glavobolja, pomanjkanje koncentracije i pažnje, napetost koja može preći u agresivnost, neraspoloženje koje može ići do depresivnih reakcija, te gubitak volje i smanjenje opće funkcionalnosti. Navedeni simptomi najčešće upućuju na razvoj bolesti ovisnosti. Nerijetko osobe koje konzumiraju nargilu imaju i neke primarne poremečaje ličnosti čime se zdravstveno stanje u slučaju razvijanja bolesti dodatno komplikuje", ističe naša sagovornica.
Razlozi koji idu protiv uzimanja nargile su sljedeći: nekonstruktivno trošenje vremena u osjetljivom dobu života, neprihvatljiv model ponašanja, razvijanje loše navike koja može preći u ovisnost, čime su štete za zdravlje manifestne, a posljedice ponekad i trajne.
Konzumiranje nargile još nije zakonski uređeno
"Osnovni sastav nargile je duhan, zato je treba zabraniti maloljetnim licima, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, čime bi se djelimično smanjile zdravstvene štete kod mladih", mišljenja je Mehić-Basara.
S obzirom na to da, prema postojećoj legislativi, nargila nije svrstana u zabranjeno sredstvo za upotrebu, a posebno za maloljetne osobe, kao što je to slučaj sa alkoholom i duhanskim prerađevinama, sadržaj nargile ne podliježe obaveznoj kontroli nadležnih inspekcijskih službi.
Doktorica smatra da je neophodno što prije pravno regulisati oblast primjene nargile, kako u smislu određivanja starosne dobi konzumenata, tako i sadržaja nargile, te definisanja sankcija za prekršitelje takvih zakonskih propisa (uključujući i roditelje koji ne vode brigu o svojoj djeci, a posebno one čija se djeca nađu van kuće poslije 22 sata.)
"U Zavodu se do sada nismo susretali sa osobama koje su razvile ovisnost zbog upotrebe nargile, ali svakodnevno, u radu sa pacijentima, posebno u našim savjetovalištima, imamo saznanja o masovnoj upotrebi nargile među mladima, što treba da bude signal za što hitnije djelovanje nadležnih institucija u sprovođenju mjera prevencije ove pojave", rekla je na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo doktorica Nermana Mehić-Basara.
Nargila, šiša (shisha), hookah, ili hubbly-bubbly je orijentalna vodena lula, koja ima dugačko savitljivo crijevo putem kojeg do konzumenta dolazi ohlađen duhanski dim koji je aromatiziran dodatkom nekog suhog voća ili aromama nekih biljaka.
Vjeruje se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije prenesena u arapske zemlje i Tursku. Koristi se kao sredstvo za uživanje i relaksaciju.
