Svaka od pet vrsta depresije će drugačije reagirati na liječenje, što ukazuje na to da bi jedinstveni pristup mentalnom zdravlju mogao biti kontraproduktivan.
Reakcije na liječenje
Stručnjaci sa Sveučilišta u Sheffieldu analizirali su podatke od 8.000 pacijenata koji su bili na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT).
Njihova otkrića, objavljena u časopisu „Depression & Anxiety“ pokazuju kako postoji pet vrsta depresije.
U pitanju su blaga depresija, teška, kognitivno-afektivna, somatska i tipična. Daljnjim analizama stručnjaci su otkrili da ljudi s različitim vrstama depresije različito reagiraju na liječenje.
Kod ljudi s kognitivno-afektivnom vrstom depresije postoji veća vjerojatnost da će se pojaviti na dogovorenom terminu liječenja i napredovati u usporedbi s ljudima koji pate od somatske vrste.
Ljudi koji pate od tipične depresije također će vjerojatnije odustati od liječenja od onih s kognitivno-afektivnim i somatskim vrstama.
S obzirom na to koliko depresija može biti različita od osobe do osobe, a tretman koji djeluje kod jedne možda neće uspjeti i kod druge – objasnila je vodeća autorica, dr. Melanie Simmonds-Buckley, koja je vodila studiju.
Naša otkrića su pokazala da svi pacijenti ne reagiraju na lečenje CBT-om na isti način – objasnila je i dodala:
Cilj je razumjeti koji drugi dostupni tretmani najbolje odgovaraju pacijentima sa svakom vrstom depresije kako bi im se omogućilo najprikladnije liječenje.
Otprilike 264 miliona ljudi pati od depresije u cijelom svijetu, a samo se polovina nakon tretmana potpuno oporavi.
Pristup dijagnozi
Depresija je kombinacija lošeg raspoloženja, negativnih misli i krajnjih, samoubilačkih misli. Karakterizira je i gubitak užitka i motivacije i promjena u spavanju i apetitu, mada neće svi pacijenti imati sve ove simptome, piše The Sun.
Uprkos tome, svi ti ljudi se etiketiraju kao osobe s depresijom, što znači da dio pacijenata neće dobiti odgovarajuću terapiju i liječenje za svoje potrebe.
Dr. Ana Katarino, autorica koja je potpisala više naučnih radova na temu depresije, dodala je kako je „izuzetno dragocjeno replicirati ova izvorna otkrića s kognitivno-bihevioralnom terapijom koja se u posljednje vrijeme provodila online s pacijentima koji su primili kognitivno-bihevioralnu terapiju od svog doktora“.
Nadamo se da se algoritam subtipizacije koji smo razvili može šire primijeniti i na kraju dovesti do boljih ishoda za pacijente preciznijim pristupom dijagnozi i odabiru liječenja – izjavila je dr. Katarino.
„Sljedeći korak prema cilju bit će kliničko ispitivanje radi otkrivanja specifičnih vrsta liječenja koja najbolje odgovaraju za svaku podvrstu“ najavila je dr. Katarino.
