Skolioza (deformitet) kičmenog stuba sve više uzima maha kod djece i mladih, pogotovo danas zbog načina rada za računarima, korištenja mobitela i tableta. Bolest se u početnoj fazi javlja kod predškolske djece, prilikom sistematskih pregleda kada krenu u školu, jer teški ruksaci uzrokuju upravo to. Mada ljekari apeluju i upozoravaju da školski ruksak ne smije biti teži do 10 posto ukupne dječije težine, mnogi se oglušuju na to. I danas je ovo oboljenje sve prisutnije kod školske djece, što stvara veliku zabrinutost i kod roditelja.
Teže s rastom
“Skoliotično držanje se javlja kod djece 30-50 posto, i to podjednako kod oba spola. Od ovog procenta dva do tri posto djece mogu da dobiju skoliozu ili kifozu. Skoliotično držanje je pojačano u drugoj fazi ubrzanog rasta i razvoja djece (10-14 godina) i u toj dobi su djevojčice zastupljene za 15 posto više (pubertet). Statistički, populacija preko 14 godina ima skoliozu od 10 stepeni, a od tog broja 0,4 posto djece ima krivinu preko 20 stepeni”, naglašava prim. dr. Emina Turkić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Dodaje kako su skolioze preko 10 stepeni češće kod ženskog spola, i to naspram muškaraca u omjeru 5:1. Većina djece sa skoliozom ima blago zakrivljenje i neće trebati liječenje operacijom ili protezom.
Većina slučajeva skolioze je blaga, ali neka djeca razviju deformitet kičme koji postaje teži s rastom. Osobito teška zakrivljenost kičme može smanjiti prostor u prsima, što otežava plućima normalno funkcionisanje. Znakovi i simptomi skolioze uključuju neravnomjerna ramena, jedna lopatica je izraženija od druge, neravnomjeran struk i jedan kuk viši od drugog. Ako se skolioza pogorša, kičma će se također rotirati. To uzrokuje da rebra na jednoj strani tijela budu izraženija. Teža skolioza može uzrokovati bol u leđima i probleme s disanjem.
Doktorica Turkić upozorava da roditelji treba da obrate pažnju na držanje tijela, dugotrajno sjedenje pred kompjuterom, fizičku neaktivnost, kao i visoki BMI, što predstavlja visoke faktore rizika za pojavu skolioze.
“Nabavite vašem djetetu adekvatan školski ruksak, sa ravnomjerno raspoređenom težinom. Stol i stolice trebaju biti pristupačni djetetu, da ne moraju biti pognuti dok rade zadaću ili dok sjede za kompjuterom. Obratite pažnju na adekvatan krevet. Obavezno uključite dijete na jedan od sportova, po mogućnosti plivanje ili odbojku”, savjetuje dr. Turkić.
Ljekari upozoravaju da se skolioze moraju primijetiti i liječiti na vrijeme, jer zanemarivanje ovog problema dovodi do ozbiljnih patologija na kičmenom stubu kao što su: diskushernija, išijas, stvaranje osteofita, propadanje zglobnih hrskavica i slično, što u konačnici kod odraslih osoba dovodi do češćeg izostajanja sa posla i bolovanja.
Prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, specijalista pedijatar JU Dom zdravlja KS-a, objašnjava kako liječenje skolioze zavisi od stepena iskrivljenosti kičme. Iskrivljenost kičme do 25 posto konstantno se prati. Ako se utvrdi progresija, liječenje počinje ortozom (stavljanjem korzeta).
Liječenje ortozom
“Korzet je indiciran ako je kod prvog pregleda nađena skolioza od 30 do 40 stepeni. Skoliozu veću od 40 stepeni ne treba liječiti ortozom (korzetom), jer je poboljšanje vrlo neizvjesno. Kod ovih bolesnika hirurško liječenje ima više izgleda za bolju i trajnu korekciju deformiteta. Za liječenje skolioze važna je životna dob u kojoj je otkrivena i da li je završen rast. Kod djevojaka od 17 godina rast je završen i liječenje skolioze od 40 stepeni nije potrebno, jer bolest neće progradirati. Za isti stepen skolioze kod djevojčica od 12 godina liječenje je neophodno, jer se ona u sljedeće dvije do tri godine u doba ubrzanog rasta može znatno pogoršati”, kaže dr. Smlatić, naglašavajući da liječenje ortozom i hirurško daje dobre rezultate.
Uz ortopedsko liječenje, važan je i fizijatrijski tretman, odnosno vježbe.