Hemijsko trovanje koje nastaje uslijed konzumacije štetnih hemikalija predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi. Svježi primjer, koji je potaknuo mnoštvo reakcija javnosti, je nedavno trovanje u Hrvatskoj u kojem je jedna osoba završila u bolnici zbog hemijskog oštećenja jednjaka nakon što je konzumirala mineralnu vodu u lokalnom kafiću u Rijeci.
Kroz ovu ćemo temu objasniti šta je tačno hemijsko trovanje pićem, koji su najčešći simptomi i postupanje u slučaju trovanja te koji su najčešći uzroci hemijskog trovanja.
Kiseline mogu snažno oštetiti jednjak
Jednjak je jedan od ključnih dijelova probavnog sistema. Radi se o cijevi dugoj oko 30 centimetara čija je uloga premjestiti hranu iz stražnjeg dijela grla u želudac. Budući da je direktno uključen u proces probave, jednjak je posebno podložan oštećenjima, a posebice kada dođe do unošenja štetnih tvari, bilo namjerno ili slučajno.
Naročito je rizično unošenje jakih kiselina ili lužina koje mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja jednjaka. Ovisno o količini i vrsti unesenih štetnih tvari, moguće štete na probavnoj cijevi variraju od blage korozivne upale sluznice do ozbiljnijih stanja kao što su krvarenje u probavnoj cijevi ili čak probijanje (perforacija) stijenke jednjaka ili želuca.
Simptomi hemijskog trovanja
Znakovi trovanja mogu znatno varirati ovisno o vrsti otrova, količini, brzini ulaska u tijelo, putevima apsorpcije te individualnim karakteristikama organizma kao što je kilaža i visina. U slučaju gutanja otrova često se pojavljuju simptomi poput mučnine, bolova u trbuhu, proljeva i povraćanja.
Korozivne tvari poput kiselina i lužina mogu prouzročiti hemijske opekline koje su vidljive na usnama i sluznici usta ako se takav otrov unese. Određeni otrovi, pak, mogu izazvati psihičke poremećaje, vrtoglavicu, glavobolju, grčeve pojedinih mišića ili tijela u cjelini, te nepravilan rad srca. Koža može promijeniti boju i postati plava, žuta ili crvena.
Kako postupiti s osobom koja ima simptome hemijskog trovanja?
U ozbiljnijim slučajevima trovanja, mogu se javiti gubitak svijesti, praćen prestankom disanja. Prepoznavanje ovih simptoma ključno je za hitnu medicinsku intervenciju radi minimiziranja ozbiljnih posljedica otrovnog djelovanja.
Ako je osoba bez svijesti provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja pazeći da i sami ne dođete u dodir s otrovom (koristite gazu pri umjetnom disanju).
Onesviještenu osobu koja diše okrenite u bočni položaj.
NE smije se izazivati povraćanje pri otrovanju kiselinama, lužinama, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu.
NE smije se izazivati povraćanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire.
Otrovana osoba treba popiti 2 – 3 žlice medicinskog ugljena (aktivni ugljen, carbo medicinalis) razrijeđene u čaši vode. Med. ugljen veže na sebe puno vrsta otrova i tako spriječava njihovu resorpciju u crijevima. Trebao bi biti sastavni dio kućne ljekarne. Ne smije se davati kod trovanja kiselinama i lužinama.
Što može uzrokovati hemijsko trovanje
Do hemijskog trovanja može doći konzumacijom hrane ili pića, a izvori mogu biti različiti. Najčešće to su:
Sredstva za čišćenje i hemikalije
Prosječno kućanstvo sadrži oko 62 otrovne hemikalije, kažu stručnjaci za zaštitu okoliša, a izloženi smo im svakodnevno – od ftalata, sintetskih mirisa pa do štetnih plinova iz sredstava za čišćenje pećnice. Neprikladno čišćenje površina za pripremu hrane ili upotreba industrijskih hemikalija može rezultirati hemijskom kontaminacijom. Istovremeno, prolijevanje ili pogrešno označavanje sredstava za čišćenje može dovesti do kontaminacije hrane i pića.
Povećan nivo pesticida i herbicida u namirnicama
Pesticidi i herbicidi su aktivne hemikalije koje se široko primjenjuju u poljoprivredi kako bi se suzbile štetočine i korovi. Kada tragovi ovih hemikalija ostanu prisutni na voću i povrću nakon berbe, konzumacija ovih namirnica bez detaljnog pranja ili kuhanja može ozbiljno ugroziti zdravlje. Upravo zbog toga je važno voditi brigu o pravilnoj pripremi i obradi svježeg voća i povrća kako bi se minimalizirao potencijalni rizik od unošenja pesticida i herbicida.
Konzervansi i dodaci prehrani
Određeni dodaci hrani i konzervansi, ako se konzumiraju u povećanim količinama, mogu rezultirati trovanjem organizma. Među najčešćim primjerima spadaju umjetna sladila, bojila i sulfiti koji se često koriste za konzerviranje sušenog voća. Važno je biti svjestan potencijalnih rizika koji proizlaze iz pretjerane konzumacije ovih aditiva te pridavati pažnju ravnoteži i umjerenosti prehrane.
Teški metali u hrani
Vjeruje se da oko 90% teških metala u naše tijelo ulazi putem hrane biljnog porijekla, dok preostali postotak dolazi od kontaminacije koja se odvija putem kože i udisanjem zraka zagađenog tim metalima. Utjecaj tih metala na naše zdravlje ovisi o različitim faktorima.
Kada teški metali premaše dopuštene vrijednosti u hrani, zraku ili vodi koju konzumiramo, mogu izazvati različite fiziološke, morfološke i genetske poteškoće te anomalije, piše Telegram.hr.
