Dugo sjediti u ograničenom prostoru i ne mijenjati poziciju, najčešće prekrštenih nogu, može negativno uticati na cirkulaciju i stvoriti uslove za nastanak venske tromboze. Kada pogodi osobe koje dugo sjede u kancelariji, pred kompjuterom, nazivaju je još e-trombozom, a prvi slučaj registriran je na Novom Zelandu 2003., kada je mladić skoro umro zbog tromboze jer je znao i 18 sati dnevno provesti pred monitorom.
Šta treba činiti da se takva ili slične pojave izbjegnu? Potrebno je povremeno promijeniti položaj, ustajati i unositi dovoljno tekućine kako organizam ne bi dehidrirao. Uglavnom, u pitanju je pojava koju ne treba zanemariti, s obzirom da je tromboza, venska ili arterijska, površinska ili duboka, veoma raširena bolest. Tromboza može pogoditi sve organe: ako pogodi srčane krvne sudove, u pitanju je infarkt, a desi li se u mozgu, u pitanju je moždani udar. Bolesti nastale usljed tromboze izazivaju najviše smrtnih slučajeva u takozvanim civiliziranim zemljama, ali se barem jedan od tri slučaja može izbjeći uz pomoć jednostavnih pravila koja će otkloniti opasnost od nastanka kobnog ugruška.
Šta usporava cirkulaciju?
Zašto dugotrajno sjedenje može biti uslov za nastanak tromboze? Nepokretnost tokom više sati (ili dana) ne dešava se samo osobama koje uglavnom sjede tokom radnog vremena, nego i prilikom dugotrajnog avionskog leta, zatim u slučaju bolesti ili poslije hirurške intervencije, zbog noge u gipsu i slično. Tada, u stanju dugotrajnog mirovanja, dolazi do usporavanja cirkulacije, što povećava mogućnost nastanka ugruška (tromba) u venama nogu. Naravno da do tromboze neće obavezno doći ukoliko se nađemo u navedenim situacijama, potrebno je prisustvo još nekog od faktora rizika, kao što su pretilost, osjetljivost ili smanjena elastičnost krvnih sudova te smanjena cirkulacija, nastala zbog prekomjerne težine, usljed starosti ili srčanih oboljenja. Zbog gravitacije krv sporije cirkulira u donjim dijelovima tijela, a to usporavanje u određenim uslovima može poremetiti sistem koaguliranja krvi, što kao posljedicu ima stvaranje koagulanta. Kada se tromb formira, može se sam rastvoriti ili ostati unutar krvnog suda sve dok ga djelomično ili potpuno opstruira, onemogućavajući normalnu cirkulaciju. Ako tromb nastaje u organima kao što su srce i mozak, uzrokuje ogromnu štetu – infarkt ili moždani udar; kada nastaje u nogama, uzrokuje oticanje, bolove, crvenilo i grčeve. Ako se raspadne na više dijelova može izazvati plućnu emboliju, veoma opasnu bolest, koja se može završiti smrtnim ishodom ne bude li prepoznata na vrijeme. U svakom slučaju, važno je znati da tromboza nikada nije izazvana samo jednim uzrokom, te je potrebno reducirati faktore rizika: održavati organizam rehidriranim, ne pušiti te izbjegavati nošenje uskog rublja, kao i odjeće, pogotovo oko stomaka, prepona i u donjem dijelu tijela.
Znaci upozorenja
Pojava duboke venske tromboze zabilježena je kod osoba s lošom cirkulacijom, zbog oštećenih venskih zidova i neujednačene koagulacije krvi, što je ponekad nasljedno. U pitanju su starije osobe, srčani bolesnici, osobe koje su bile podvrgnute nekim hirurškim intervencijama, trudnice, žene koje koriste kontraceptivnu pilulu ili hormonsku nadomjesnu terapiju, pušači, pretili, dijabetičari… Svi navedeni su u rizičnoj grupi, a mogućnost pojave tromboze je vjerovatnija kod prisustva više rizičnih faktora. Žena koja puši, pretila je, koristi kontraceptivnu pilulu i uglavnom dan provodi sjedeći, ima triput više šanse da oboli nego ona koja je fizički aktivna, nepušač je i ne uzima hormone.
Simptomi tromboze ovise o vrsti krvnog suda kojeg zahvati i o veličini tromba. Ukoliko tromb ne blokira neku bitnu venu ili je ne blokira potpuno, simptomi mogu biti veoma nejasni, a ponekad i neprimjetni. Neki od znakova upozorenja su: bol u nožnim listovima (najčešće kao grč), upaljena i sjajna koža bolnog dijela, oticanje, ubrzan rad srca praćen kašljem, ponekad uz bolove u leđima i bokovima. U pitanju su simptomi koje ne treba ni potcijeniti ni zanemariti, nego se obratiti ljekaru koji će ustanoviti o čemu se radi i eventualno prepisati terapiju.
Šta ako radni dan provodimo sjedeći ili stojeći u mjestu?
Tijelu je potrebno kretanje, pa i ako se radi o samo nekoliko minuta svakih pola sata ili sat. Ukoliko je vaš posao takav da uglavnom sjedite, veoma je važno često mijenjati položaj, ustajati i prohodati. Što manje koristite lift: penjanje i silaženje stepenicama pomoći će da cirkulacija proradi. Pauzu iskoristite za šetnju ili, barem, nemojte sjediti dok jedete. Ne držite noge prekrštene. Ne nosite preuske hlače, pogotovo džins, ako znate da ćete dugo sjediti. Ako niste u mogućnosti ustati i prošetati, noge vam ne moraju mirovati: kružni pokreti zglobovima, podizanje na prste, lagano, ritmično lupkanje, stezanje koljena – vježbice su od ogromne pomoći. I ne zaboravite piti i kada niste žedni.
Dugotrajno stajanje jednako je štetno kao i sjedenje. Cirkulacija se usporava, posebno ako je osoba primorana nepomično stajati, u istoj poziciji. Ukoliko se može kretati i povremeno promijeniti položaj, opasnost od nastanka tromboze je manja.
