Pišući u medicinskom časopisu The Lancet, ljekari su se žalili na "prebacivanje u posljednjih nekoliko desetljeća s pretežno javno finansiranih kliničkih ispitivanja sa svrhom da odgovore na pitanja važna za pacijente, na ispitivanja koja finansira industrija kojima je cilj postići regulatorno odobrenje ili komercijalnu prednost".
Prema Christopheru Boothu s kanadskog univerziteta Queen’s u Kingstonu, postoji rastuća zabrinutost među stručnjacima da neka nova liječenja ne pomažu pacijentima da žive duže ili da se osjećaju bolje.
Najavljujući uspostavu svoje inicijative Common Sense Oncology (Onkologija zdravog razuma), grupa koja uključuje bolničke onkologe i naučnike, tvrdi da je "industrijska kontrola istraživačkog programa stvorila sistem koji je pretežno fokusiran na nove lijekove protiv raka nauštrb istraživanja novih pristupa hirurgiji, radioterapiji, palijativnoj zaštiti i prevenciji".
Naveli su da se "znatan dio prihoda industrije koristi za marketinške kampanje s ciljem utjecaja na pacijente, kreatore politike i onkologe bez obzira na kliničku potrebu".
Zalažući se za promjenu pristupa, ljekari su pozvali na "rekalibrirani pristup koji je više usmjeren na pacijenta i daje prioritet odgovarajućoj zaštiti", kao i na "liječenja koja poboljšavaju preživljavanje i kvalitet života i koja su dostupna svim pacijentima".
Izjava je uslijedila nakon nedavne objave istraživanja Kraljičinog univerziteta u Belfastu i Univerziteta u Southamptonu koje sugerira da je oko 75 posto finansiranja istraživanja raka otišlo na pretklinička ili medicinska istraživanja koja ne uključuju pacijente.
Dok je više od 24 milijarde dolara potrošeno u cijelom svijetu na istraživanje raka između 2016. i 2020. godine, većina novca nije otišla za istraživanje primarnog liječenja u područjima kao što su hirurgija i radioterapija, koja su dobila manje od pet posto.
