Dobrodošli u tehnološku eru, u kojoj je cijela generacija postala neraskidivo povezana s ekranima, digitalnim uređajima i višesatnim sjedenjem. Milenijalci danas sjede preko 60 sati sedmično, što značajno ugrožava njihovo zdravlje, navode istraživači sa Univerziteta u Coloradu i Kaliforniji u Riversideu.
Epidemija sjedenja i prerano starenje
Milenijalci, generacija poznata po rušenju normi i kreiranju novih trendova, sada sedmično provode više od dva i po dana sjedeći, a ovaj sjedilački način života može imati ozbiljne posljedice. Povećan rizik od srčanih oboljenja i preranog starenja samo su neki od zdravstvenih problema koji dolaze s dugotrajnim sjedenjem.
Istraživači su ispitali zdravstvene efekte produženog sjedenja na mladim odraslim osobama, analizirajući pokazatelje kao što su nivo holesterola i indeks tjelesne mase (BMI). Studija je obuhvatila više od 1.000 učesnika, uključujući 730 blizanaca, a rezultati su otkrili zabrinjavajuće trendove.
Mit o kratkim vježbama i opasnostima sjedilačkog načina života
Suprotno popularnom uvjerenju da je 20 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno dovoljno da poništi efekte dugotrajnog sjedenja, rezultati studije ukazuju na drugačiju sliku. Profesorica Chandra Reynolds iz Instituta za bihevioralnu genetiku naglasila je da bi sjedenje tokom dana trebalo smanjiti, uz istovremeno povećanje intenzivne fizičke aktivnosti.
Ryan Bruellman, koautor studije i doktorant u oblasti genetike, genomike i bioinformatike na UC Riversajdu, počeo je istraživati efekte sjedilačkog načina života nakon što je primijetio povećano sjedenje tokom pandemije COVID-19.
Uticaj sjedenja na starenje i bolesti srca
„Mlade osobe često misle da su otporne na posljedice starenja,“ rekao je Bruellman. „Međutim, način života u ovoj ključnoj životnoj fazi može imati dugotrajne posljedice.“
Prosječna starost učesnika u istraživanju bila je 33 godine, a oni su prijavili da sjede skoro 9 sati dnevno. Učesnici koji su sjedili više od 8,5 sati dnevno, uz fizičku aktivnost ispod preporučenih nivoa, nalazili su se u „umjerenom do visokom riziku“ od kardiovaskularnih i metaboličkih oboljenja.
Dok umjerena fizička aktivnost više nije dovoljna, rezultati pokazuju da 30 minuta dnevnih intenzivnih aktivnosti, poput trčanja ili vožnje bicikla, može donijeti značajne benefite. Aktivni učesnici su imali holesterol i BMI sličan osobama 5 do 10 godina mlađim. Međutim, čak ni intenzivna fizička aktivnost ne može u potpunosti poništiti štetne efekte produženog sjedenja.
Mentalno zdravlje i dugotrajno sjedenje
Produženo sjedenje utiče ne samo na fizičko zdravlje, već i na mentalno blagostanje. Studije pokazuju povezanost između sjedilačkog načina života i povećanih stopa anksioznosti, depresije i smanjene kognitivne funkcije. Dugotrajna neaktivnost smanjuje protok krvi ka mozgu, što s vremenom može dovesti do opadanja mentalne oštrine i emocionalnog stresa.
Osobe koje tokom dana uključuju više fizičke aktivnosti obično prijavljuju viši nivo zadovoljstva i mentalne angažovanosti, što naglašava važnost ravnoteže između rada i fizičke aktivnosti za cjelokupno blagostanje.
Kako prekinuti sjedilački način života?
Prijelaz ka aktivnijem načinu života zahtijeva praktične promjene koje se mogu uklopiti u svakodnevnu rutinu. Pojedinci mogu postaviti podsjetnike da se svakih sat vremena ustanu, protegnu ili prošetaju nekoliko minuta.
Kratki intenzivni treninzi tokom dana također mogu smanjiti negativne efekte produženog sjedenja. Bruellman savjetuje da uvedete stojeće radne stolove ili sastanke u pokretu, te da pravite pauze za istezanje. Postanite „vikend ratnici“ i iskoristite slobodne dane za intenzivnije fizičke aktivnosti.
Istraživanje, objavljeno u časopisu PLOS ONE, jasno pokazuje važnost smanjenja vremena provedenog u sjedećem položaju i povećanja fizičke aktivnosti, čime možemo očuvati zdravlje i odgoditi posljedice starenja.
