To je višegodišnja biljka iz porodice tustikovki, poznata i pod nazivima cmilić, možek, netres, pod silu živ, treset, uhovnik, ušna, vazdaživ i žednjak.
Karakteriziraju je debeli mesnati listovi puni vode te cvjetovi zvjezdastog oblika.
Čuvarkuća raste od Maroka do Irana, kroz planine Pirinejskog poluotoka, Alpa, Karpata, Balkana, Turske i Kavkaza.
Na našim područjima češće služi kao ukrasna nego ljekovita biljka.
Neki od vas možda je se sjećaju i kao biljku s kojom su vam u djetinjstvu liječili uhobolju.
Sastav i ljekovito djelovanje čuvarkuće
Čuvarkuća sadrži tanin, biljnu sluz, masno ulje, smolu, kalcijev malat, mravlju i jabučnu kiselinu.
Moderna su istraživanja potvrdila da posjeduje vrlo vrijedne kiseline, flavonoide i ugljikohidrate.
U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih, adstringentnih i diuretičkih svojstava.
Primjenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja.
Najbolji prirodni lijek za uhobolju
Čuvarkuća je stari narodni lijek za uhobolju, oštećenja bubnjića i gubitak sluha. Njen sok rastvara višak skrućene smole (cerumena) u uhu i općenito smanjuje bol.
Mnogi su se uvjerili da djeluje bolje nego kapi iz ljekarne, a čak je i neki pedijatri preporučuju za djecu.
Da bi se njome liječili dovoljno je istisnuti 2 do 3 ml soka iz lista, ukapati u uho, malo odležati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri van iz uha.
Izvanredan lijek za kožne bolesti i rane
Čuvarkuća ima slično djelovanje aloe veri, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba.
Ova se biljka smatra jednim od najsigurnijih lijekova za širok spektar kožnih bolesti.
Zbog antiupalnih i antiseptičkih svojstava služi i kao odlična prva pomoć kod opekotina, uboda i ugriza, jer pruža brzo olakšanje i smirenje.
Čuvarkućom možete tretirati:
– crveni vjetar (erysipelas)
– kurje oči
– pjegice
– rane i čireve
– herpes zoster
– upale oka i uha
– zloćudne kožne bolesti
– tvrdu kožu na tabanima
– opekotine, ubode i ugrize
Problematično mjesto jednostavno premažite sokom čuvarkuće ili stavite oblog od prerezanog lista.
Sok čuvarkuće
Sok čuvarkuće sadrži polisaharide i antibakterijske spojeve koji se učinkovito bore protiv bakterija.
Pomaže i kod živčanih smetnji, strahova i padavice, te protiv crijevnih parazita.
Može se piti ili grgljati u slučaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla.
Preporučuje se kod zloćudnog tumora maternice i usne šupljine.
Pijte tri žličice soka na dan ili pojedite nekoliko listova ove biljke.
Čuvarkuća u medu
Ova smjesa uspješno liječi miome i ciste na maternici te probleme sa štitnjačom.
Djeluje detoksikacijski te se preporučuje nakon neumjerenosti u jelu i piću.
Pomiješana s vrućom vodom, smjesa čuvarkuće i meda snizuje temperaturu.
Sameljite 750 g listova čuvarkuće i pomiješajte ih s kilogramom meda. Uzimajte jednu žlicu ujutro natašte i tijekom dana jednu do dvije žlice.
Čaj od čuvarkuće
Čaj od čuvarkuće izvrstan je kod obilnih menstruacija, menstrualnih grčeva, proljeva i čireva.
Kuhajte 10 g svježe ili 12 g osušene čuvarkuće 15 minuta u 250 ml vode.
Procijedite i pustite da se ohladi. Ujutro natašte popije šalicu čaja, a nakon toga svaki sat po jednu žlicu čaja.
Uzgoj čuvarkuće
Čuvarkuću je lako uzgojiti iz njenih podanaka. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u teglama ili na otvorenom.
Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Kamo god da je posadite nećete pogriješiti. Imat ćete lijep ukras, a uz to i lijek nadohvat ruke.
Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posljedica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uvjetima.
Bere se od ožujka do listopada, a ako je u tegli onda i tijekom čitave godine.
Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati čuvarkuću.
