Promjene u transakcijama kreditnim karticama
Korisnici kreditnih kartica od danas će, umjesto potpisom, transakcije na fizičkim prodajnim mjestima morati potpisivati PIN-om. Opcija je to koju su do sada imali samo korisnici debitnih kartica.
"Otvoreno bankarstvo" podrazumijeva i potpisivanje svih digitalnih transakcija u bankama te ukidanje limita od 5000 kuna za fizičke osobe. Izuzetak će biti transakcije u korist IBAN-ova s popisa provjerenih primatelja (isporučitelji komunalnih usluga, režija i slične usluge koje korisnik plaća svaki mjesec), transakcije između vlastitih računa, kao i pojedine transakcije ispod 200 kuna.
Korisnici mobilnog bankarstva već se od ranije osim PIN-om mogu u aplikaciju prijaviti otiskom prsta ili skenom lica, a novost je da će na isti način moći potpisivati transakcije u m-bankingu.
Ulazak novih igrača na tržište plaćanja
Bankarski sektor, koji je do sada bio prilično zatvoren, sada će se morati otvoriti te će se tradicionalnim uslugama, poput plaćanja koječega, moći baviti i “treće strane”, odnosno razne financijsko-tehnološke kompanije kojima će banke, ako klijent odobri, morati dati pristup njegovom računu. Oni će morati biti licencirani, u Hrvatskoj od strane HNB-a, ali su zahtjevi koje moraju ispuniti neusporedivo niži nego za klasičnu banku.
Je li to problem za banke?
Igor Strejček, direktor Sektora direktnih kanala u Erste banci, kaže da oni ove promjene ne doživljavaju kao prijetnju svom poslovanju, već kao priliku jer će radni servisi postati dostupniji građanima.
“Direktiva o platnim uslugama nastala je iz želje da se bankarstvo u Europi proširi. Kada se pogleda statistika, vidljivo je da još uvijek imamo velik udio gotovinskog plaćanja. Na sjeveru Europe je situacija drugačija. Tamo je sve više digitalnih transakcija i ova regulativa ima za cilj da se to digitalno bankarstvo približi većem broju korisnika. Jedna od tih mjera je otvaranje tim trećim stranama. To su partneri, koji će se moći spajati na banke i nuditi usluge svojim klijentima kao da su banka. Očekujemo da će klijenti imati veću mogućnost izbora i da će financijski servisi postati dostupniji građanima. Mi kao banka ne vidimo to kao prijetnju, nego dapače, kao priliku”, kaže Strejček.
Novi model za transakcije
Prva Direktiva o platnim uslugama usvojena je 2007. godine s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog tržišta plaćanja. No od tada je došlo do znatnog tehnološkog napretka, pojave raznih novih digitalnih proizvoda i usluga koji nisu bili obuhvaćeni tom direktivom. Europski zakonodavci prepoznali su potrebu za unaprjeđenjem pa se krenulo u izradu novih pravila. Donesena je Direktiva o platnim uslugama 2 čiji ciljevi su stvoriti uvjete za sigurnija plaćanja, povećati zaštitu potrošača, stvoriti uvjete za inovacije i konkurenciju te uvesti na tržište nove igrače.
Direktiva tim novim firmama koje bi željele ući na bankarsko tržište omogućava da osmisle softverska rješenja, koja će dati dodatnu vrijednost klijentima banaka - oni mogu postojati izvan odnosa klijenta s bankom, ali i biti uključeni u transakcije koje klijent izvršava. Nakon ispunjavanja regulatornih zahtjeva i dobivanja licence za pružanje platnih usluga od strane HNB-a novi pružatelj usluga može se registrirati kod bilo koje banke i pružati usluge njenim klijentima.