Oni planiraju da „stvore” ćelije raka u laboratoriji i prate ga od „prvog dana”.
To je samo jedno od istraživanja nove Međunarodne alijanse za rano otkrivanje raka, prenosi Hayat.ba.
Zajednički rad doprinijeće ranijem otkrivanju raka, a pacijenti će zbog toga imati više koristi, navodi se u saopštenju Međunarodne alijanse za otkrivanje raka.
U ovo istraživanje uključili su se Humanitarna organizacija za istraživanje raka Velike Britanije, univerzitet Kembridž, Mančester, UCL, Stenford i Oregon iz Sjedinjenih Američkih Država, radi razmjene ideja i tehnologije u ovoj oblasti.
Kada ga nađu, često bude kasno
Udruženi, naučnici nadstoje da razviju manje invazivne testove, poput testova krvi, disanja, urina, nadgledanje visokorizičnih pacijenata, poboljšavaju tehnike uočavanja ćelija raka u ranijoj fazi.
Ipak, priznaju da je cijeli proces poput traženja igle u plastu sijena i da bi mogao da potraje i do 30 godina.
„Problem je u tome što nikada nećemo moći da vidimo kako se rak rađa u čovjeku”, kaže dr Dejvid Krozbi, šef istraživanja u Centru za istraživanje raka u Velikoj Britaniji.
„Kada se i pronađe, dijagnoza je već postavljena”, dodaje.
Naučnici u laboratoriji u Mančesteru stvaraju ljudsko tkivo dojke sa sintetičkim imunološkim ćelijama kako bi pratili promjene koje mogu dovesti do raka od početka.
Profesor Rob Bristov je rekao da ovo istraživanje slično srodno formiranju banke tkiva.
Ipak, uvijek postoji opasnost, jer ne znači da će sve rane promjene u ćelijama postati kancerogene.
Naučnici moraju da budu precizniji i da paze i na okolinu u kojoj su ljudi rasli, kako bi utvrdili koliki je rizik od određenog kancerogenog oboljenja.
Tek tada će znati kako treba da djelaju.
Bolje spriječiti, nego liječiti
Naučnici kažu da su do danas istraživanja razvoja raka malobrojna i nepovezana, jer im nedostaje veliki broj ljudi koji bi učestvovali u istraživanju.
Dr Krozbi je rekao da će ova saradnja donijeti promjenu u zdravstvenom sistemu, jer će postojati mogućnost da se interveniše u najranijoj fazi, što znači brže i jeftinije liječenje.
Podaci pokazuju da 98 odsto pacijenata sa karcinomom dojke živi pet godina i duže ako se bolest dijagnostikuje u prvom stadijumu, najranijoj fazi.
U poređenju sa četvrtim stadijumom, koji preživi samo 26 odsto pacijenata, jer je to najnaprednija faza.
U Velikoj Britaniji postoje programi za pregled dojki, crijeva i grlića materice i za starije ljude.
Međutim, trenutno ne postoje pouzdani mehanizmi skrininga organa kao što su pankreas, jetra, pluća i prostata, što znači da su procenti preživjelih oboljenja ovih organa često niži.
Profesor Mark Emberton, sa UCL-a, rekao je da je korišćenje magnetne rezonance u postavljanju dijagnoze „tiha revolucija” i može zamijeniti igle, koje se koriste u biopsiji prilikom dijagnostike karcinoma prostate.
„Magnetna rezonanca vidi samo agresivne ćelije”, rekao je Emberton i dodaje da je ovakav način postavljanja dijagnoze skuplji, zahteva više vremena i da još nije došao trenutak da postane glavni način testiranja.
Preciznije, hiperpolarizovani snimci magnetne rezonance i fotoakustika, gdje svjetlo lasera ukazuje na tumor, stvaraju zvučne talase koji se analiziraju kako bi se stvorile slike. I to predstavlja napredak u ovakvom načinu testiranja raka.
Emberton kaže da im je cilj da ustanove koje sve vrste kancera mogu da se ustanove ovim načinom testiranja.
Na univerzitetu Kembridž, profesorka Rebeka Ficdžerald trenutno radi na razvoju naprednog endoskopa koji će moći da otkrije predkancerogene lezije u crijevima.
Ona kaže da ranom otkrivanju raka nije posvećeno mnogo pažnje i da neki testovi za rak mogu biti veoma jednostavni i jeftini.
Profesorka je rekla da se raduje saradnji sa kolegama iz Amerike.
Centar za istraživanje raka u Velikoj Britaniji ulaže 50 miliona dolara u Međunarodnu alijansu za rano otkrivanje raka u narednih pet godina, a 20 miliona dolara dali su Stenfrod i Institut za proučavanje raka iz Oregona.