Znanstvenici s instituta Carnegie Institution for Science objavili su u ponedjeljak da su otkrili 20 do sada nepoznatih mjeseci kako kruže oko tog plinovitog diva te sada Saturn ima sveukupno 82 poznata prirodna satelita, za razliku od Jupitera koji ih ima 'samo' 79.
Promjer 5 kilometara
"Koristeći se najvećim teleskopima na svijetu, dovršavamo popis manjih mjeseci koji orbitiraju oko divovskih planeta", rekao je astronom Scott Sheppard s instituta Carnegie Institution for Science.
"Oni nam mogu pomoći da bolje shvatimo kako su se planeti našeg Sunčevog sustava formirali i razvijali", dodao je.
Svaki od novootkrivenih mjeseci promjera je oko 5 kilometara, a 17 ih ima retrogradnu rotaciju, odnosno kreću se u suprotnom smjeru od Saturnove rotacije. Pripadaju u tri skupine Saturnovih vanjskih mjeseci. Retrogradni prirodni sateliti pripadaju norveškoj skupini (nazvani su prema terminima iz norveške mitologije), dva mjeseca spadaju pod inuitsku skupinu (nazvani su prema terminima iz inuitske mitologije), a jedan je u galskoj skupini (nazvani su prema terminima iz galske mitologije).
Astrofizičari smatraju kako je svaka od tih skupina nastala od jednog većeg mjeseca koji se raspao na manja tijela.
"Ovakvo grupiranje vanjskih mjeseci primjećujemo i kod Jupitera, što ukazuje na nasilne sudare između mjeseci Saturnovog sustava ili na sudar s vanjskim objektima; poput asteroida ili kometa", rekao je Sheppard.
Zanimljiva činjenica je da galski mjesec orbitira mnogo dalje od svojih kolega, što sugerira da ga je nešto gurnulo u dalju orbitu ili da uopće nije nastao iz istog sudara kao ostali mjeseci.
Život na Titanu i Enkeladu?
Oko Saturna orbitiraju dva mjeseca koja su interesantna znanstvenicima jer bi na njima moglo biti izvanzemaljskog života. Titan (slika dolje) je tako jedini prirodni satelit sa značajnom atmosferom i jedino nama poznato mjesto, osim Zemlje, koje na svojoj površini ima tekućice i stajaćice u obliku rijeka, jezera i mora. Osim raznih tekućica na površini, još zanimljivije pojave skrivaju se ispod njegove zaleđene površine. Naime, tamo se nalaze oceani u kojima ima više vode nego metana.
NASA stoga namjerava 2026. godine na taj mjesec poslati bespilotnu letjelicu imena Dragonfly (Vilinski konjic) kojom će na njemu tražiti znakove postojanja jednostavnih organizama.
Na Enkeladu (slika dolje) su otkriveni građevni blokovi života. Prema najnovijim rezultatima analize prijašnjih NASA-inih podataka, otkriveno je kako se u gejzirima, koji iz oceana ispod ledene kore mjeseca izbacuju u svemir veliku količinu tekuće vode, nalaze organski spojevi.
Čudni Saturnovi mjeseci
Osim tajanstvenih Enkelada i Titana, Saturn ima i velik broj unutarnjih mjeseci koji se kreću unutar ili u neposrednoj blizini njegovih prstenova, piše New Scientist.
Unutarnji mjeseci više su crvenkaste boje jer prstenovi sadrže željezo i crveni organski materijal, a udaljeniji sateliti su plavičasti zbog leda i vodene pare koja izvire iz Enkelada.
Pan je tako najcrveniji Saturnov mjesec (slika dolje), a orbitira unutar praznine između prstenova.
Dafnis (slika dolje) ima najmanju gustoću među unutarnjim mjesecima, što znači da je izuzetno porozan. Kao i Pan, kruži između prstenova, no on pritom na njihovim rubovima zna stvarati valovito mreškanje.
