Pandemija korona virusa u protekloj godini nije spriječila napredak u oblasti nauke i tehnologije. Iako je otkriće vakcina protiv oboljenja COVID-19 najzvučnije i vjerovatno najvažnije, 2020. godina nam je “otkrila” da na Veneri možda postoji život, da Mars potresaju brojni mali zemljotresi. Bliže domu, stručnjaci su pokazali kako nam vještačka inteligencija može pomoći da liječimo bolesti koje do sada nismo mogli liječiti, otkrili smo najstariji metal na Zemlji i još mnogo toga.
Ipak, godina iza nas je donijela i neka razočarenja, poput neuspjeha eksperimentalne vakcine koja bi trebala štiti od HIV zaraze, odgođena su neke planirane misije za otkrivanje svemira…
U nastavku teksta vam donosimo pregled događaja koji su obilježili 2020. godinu.
Umjetna inteligencija bolja od ljekara u dijagnostici
Početak godine dao je naznake da bi liječenje ljudi moglo biti poboljšano.
Međunarodni tim, uključujući naučnike s Imperijalnog koledža u Londonu i Google Healtha, dizajnirao je i izradio računarski model na rendgenskim snimcima gotovo 29.000 žena, objavio je stručni časopis Nature.
Ispostavilo se da je algoritam uspješniji u očitavanju mamograma od šest ljekara, a gotovo je jednako bio dobar u odnosu na dva ljekara koja su zajedno očitavala snimke.
No, za razliku od ljudi, algoritam je neumoran, a stručnjaci vjeruju da ga mogu još poboljšati.
U provedenom istraživanju algoritam se koristio neoznačenim snimcima kako ne bi bio otkriven identitet pacijentica i, za razliku od ljekara, nije bilo uvida u historiju bolesti svake žene. Uprkos tome, algoritam je bio jednako dobar kao dva ljekara zajedno, a bolji u očitavanju mamograma od jednog ljekara.
Otkriven najstariji materijal na Zemlji
Naučnici vjeruju da su otkrili najstariji materijal na Zemlji, zvjezdanu prašinu iz meteorita Murchinson, koji je 1969. pao na jugoistoku Australije.
Pojasnili su da meteorit sadrži najstarije čestice prašine koje su se formirale u zvijezdama što su sjale davno prije formiranja Sunčevog sistema.
Starost čestica zvjezdane prašine ustanovili su tako što su dijelove meteorita samljeli u prah te ih potom izmjerili kad je prašina izložena kozmičkim zrakama.
Stručnjaci su zaključili da su neka zrnca stara između 4,6 i 4,9 milijardi godina, a, usporedbe radi, pretpostavlja se da je Sunce staro 4,6, a Zemlja 4,5 milijardi godina.
Eksperimentalna vakcina protiv HIV-a nije ispunila očekivanja
Ova godina nije donijela samo pozitivne rezultate naučnih istraživanja. Nade u eksperimentalnu vakcinu koja je trebala štititi od zaraze HIV-om ugasile su se nakon što je američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) prekinuo ispitivanje, jer vakcina nije ispunila očekivanja.
NIH je zaustavio istraživanje HVTN 702 na više od 5.000 ljudi u Južnoafričkoj Republici, jer je utvrđeno da ne sprečava zarazu virusom HIV-a koji uzrokuje AIDS.
Stručnjaci su izrazili “duboko razočaranje” i poručili a se potraga za vakcinom mora nastaviti.
Propala vakcina bila je nova verzija prvog kandidata za vakcinu protiv HIV-a, koja je pokazivala da pruža određenu zaštitu od virusa u kliničkom istraživanju provedenom na Tajlandu.
NASA otkrila brojne potrese na Marsu
Mars možda izgleda suho i prašnjavo izvana, no ima iznenađujuće živahan unutrašnji život, prema otkrićima misije InSight američke svemirske agencije NASA-e.
Lander InSight koji se spustio na crvenu planetu prije više od dvije godine otkrio je mnogo seizmičkih aktivnosti, neočekivano snažno lokalno magnetsko polje i najmanje 10.000 vrtloga vjetra koji su prešli preko površine Marsa.
Otkriće objavljeno u časopisima Nature Geoscience i Nature Communications pomoći će naučnicima da otkriju tajne unutrašnjosti Marsa i razumiju zašto izgleda toliko drukčije od Zemlje.
Odgođena rusko-evropska misija na Mars
Ambiciozna rusko-evropska misija ExoMars, kojom je predviđeno slanje robota na Crvenu planetu, odgođena je za 2022. zbog tehničkih problema i epidemije korona virusa u svijetu, objavila je ruska svemirska agencija.
“Roskosmos i Evropska svemirska agencija odlučili su odgoditi za 2022. lansiranje druge misije ExoMars, kojoj je cilj istraživanje Crvene planete”, saopćila je ruska agencija.
Prema prijašnjem planu, cilj je bio spustiti rover Rosalind Franklin na lokaciju Oxia Planum krajem februara 2021, a zatim početi tragati za znakovima života na Marsu.
Naučnici otkrili stotine mutacija korona virusa
Da će borba protiv korona virusa biti teška, postalo je nešto jasnije u maju, kada je objavljeno da su naučnici u SAD-u i Velikoj Britaniji identificirali stotine mutacija korona virusa, koji izaziva bolest COVID-19.
Preliminarna istraživanja iz SAD-a sugerirala su da jedna određena mutacija – D614G – postaje dominantnom i može učiniti bolest zaraznijom, a možda i opasnijom, ali rezultati istraživanja još nisu bili službeno objavljeni.
Druga studija sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) identificirala je 198 mutacija virusa koje se ponavljaju.
SpaceX prvi put u svemir lansirao raketu s astronautima
Ova godina je predstavljala i veliki korak za NASA-u i SpaceX.
U maju je lansirana raketa Falcon 9 američke kompanije SpaceX , što je predstavljalo historijski događaj jer je to prvo lansiranje ljudske posade koju radi SpaceX i da NASA šalje ljude s američkog tla u svemir prvi put nakon devet godina.
Ovime je otvoreno novo poglavlje u svemirskim letovima, barem kad je riječ o lansiranju ljudi u orbitu. To je bio prvi put da NASA-ine astronaute lansira jedna privatna svemirska kompanija, SpaceX Elona Muska.
Astrofizičari objavili najveću 3D kartu svemira
Jul nam je donio priliku da nešto bolje razumijemo svemir oko nas.
Astrofizičari su objavili najveću 3D kartu svemira, rezultat analize više od četiri miliona galaksija i izuzetno sjajnih, energijom bogatih kvazara.
Napori stotina naučnika iz 30 institucija širom svijeta rezultirali su “zaokruženom pričom o širenju svemira”, kazao Will Percival sa Univerziteta Waterloo u kanadskom Ontariju.
U okviru projekta pokrenutog prije više od dva desetljeća, naučnici su izveli “najpreciznija historijska mjeranja u najširem rasponu kosmičkog vremena”.
Karta se oslanja na najnovija zapažanja sabrana u okviru Sloan Digital Sky Survey (SDSS), a podaci objedinjeni u istraživanju eBOSS su prikupljeni optičkim teleskopom u New Mexicu u proteklih šest godina.
Kina prvi put lansirala rover na Mars
Kina je u julu počela svoju prvu misiju s roverom koji je poslala na Mars, da istraži geologiju te planete.
Robot sa šest točkova je lansiran iz svemirske stanice Wenchang, a u orbitu Marsa bi trebao stići u februaru iduće godine.
Rover neće sletjeti na površinu Marsa nakon što stigne još dva do tri mjeseca, a to će inženjerima omogućiti da ocijene atmosferske uslove na Marsu prije nego što počnu spuštanje.
Rusija registrirala prvu vakcinu protiv korona virusa u svijetu
Prva naznaka da smo na početku kraja pandemije korona virusa je došla u augustu, kada je prva vakcina protiv korona virusa u svijetu registrirana je u Rusiji.
Vakcina, koju je razvio Nacionalni istraživački centar Gamaleya, dobila je zvaničnu registraciju u Ministarstvu zdravstva Rusije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putin je rekao kako su ispitivanja vakcine dala pozitivne rezultate, a svi dobrovoljci su izgradili imunitet na korona virus.
Na Veneri otkriven plin koji bi mogao značiti život
Venerina atmosfera sadrži tragove fosfina, plina koji se na Zemlji može pripisati živim organizmima, objavili su naučnici u septembru.
Uvjeti na Veneri često se opisuju paklenim, jer je ondje dnevna temperatura dovoljno visoka da otopi olovo, a atmosfera se gotovo u cijelosti sastoji od karbon-dioksida.
Grupa britanskih stručnjaka koristila se teleskopima na Havajima i u čileanskoj pustinji Atacami za posmatranje gornjeg sloja Venerinih oblaka, otprilike 60 kilometara iznad njezine površine.
Otkrili su tragove fosfina, zapaljivog plina koji na Zemlji često nastaje razgradnjom organskih tvari.
Na Mjesecu je više vode nego što se ranije vjerovalo
Oktobar nam je donio neka nova otkrića o našem prvom nebeskom susjedu,
Na Mjesecu nema tekuće vode kao na Zemlji, no naučnici su objavili da je voda na tom Zemljinom satelitu učestalija nego se ranije vjerovalo jer su molekule vode zatočene u mineralima na površini, a potencijalno i u zaleđenim dijelovima u njegovom vječno sjenovitom dijelu.
Već je istraživanje od prije 11 godina pretpostavilo da je voda u malim količinama relativno raširena na Mjesecu, a grupa naučnika u oktobru je izvijestila o prvoj nesumnjivoj detekciji molekula vode na površini tog svemirskog tijela.
U isto vrijeme druga grupa je objavila da je na Mjesecu gotovo 40.000 kvadratnih kilometara vječnih sjena u kojima se potencijalno nalaze sakrivene zalihe vode u obliku leda.
Relativno bogata prisutnost vode na Mjesecu mogla bi biti važna za buduće misije astronauta i robota koji će vaditi i koristiti vodu za piće ili kao sastojak goriva.
Savijanje proteina riješeno uz pomoć vještačke inteligencije
Jedna od najvećih misterija u biologiji u velikoj mjeri je riješena uz pomoć vještačke inteligencije, saopćili su eksperti početkom decembra.
Predviđanje na koji način se proteini savijaju u jedinstvene trodimenzionalne oblike zbunjivalo je naučnike pola stoljeća.
Deep Mind, londonska laboratorija koja koristi vještačku inteligenciju, u velikoj mjeri je riješila ovaj problem, kažu organizatori izuzetnog naučnog takmičenja.
Bolje razumijevanje oblika proteina moglo bi odigrati ključnu ulogu u izradi novih lijekova za liječenje raznih bolesti.
Očekuje se da će ovo otkriće ubrzati proučavanje velikog broja bolesti, uključujući i COVID-19.
Odobrena upotreba Pfizer/BioNTech vakcine
Kraj godine je donio i najbolje i najznačajnije vijesti u ovoj godini. Iako su neke zemlje i ranije koristile vakcine protiv COVID-a 19, prije svega domaće proizvodnje, poput Rusije i Kine, decembar je donio prekretnicu u borbu protiv novog korona virusa.
Američka savezna agencija za lijekove i hranu (FDA) objavila je da je odobrila korištenje Pfizerove vakcine protiv bolesti COVID-19, a prva vakcinisanja su počela nekoliko dana kasnije. FDA je izdao hitnu dozvolu za upotrebu vakcine koju je Pfizer razvio s njemačkim partnerom BioNTechom i koje je pokazalo 95-postotnu efikasnost u prevenciji COVID-19.
Nedugo nakon SAD-a, ova vakcina je odobrena za korištenje u Evropskoj uniji i brojnim drugim zemljama, nakon čega je uslijedila najveća akcija vakcinacije u historiji.
Ovog mjeseca je u SAD-u odobrena i vakcina kompanije Moderna, a svijet očekuje i druge vakcine koje bi zaustavile virus koji je odnio više od 1,7 miliona života, a zarazio više od 78 miliona ljudi.
