Kustosica Muzeja optičkih iluzija Rialda Osmanović u razgovoru je naglasila da je u tom objektu, na tri sprata, izloženo skoro stotinu eksponata, iluzija i instalacija.
''U Muzeju se nalaze tri 3D iluzije, ostali eksponati u kojima sudjeluje i posjetitelj su interaktivne instalacije. Posjetitelji mogu biti dio interaktivnih instalacija, da bi njihova iluzija dobila puni smisao. Imamo i fotografije (zidne iluzije), uz koje je navedeno i objašnjenje. Uz mnoge od eksponata naveden je kratki tekst, opis iluzije'', rekla je Osmanović.
U okviru Muzeja optičkih iluzija je i tzv. 'Gift shop', u ponudi su zanimljive slagalice i mozgalice - igračke za intelektualnu vrstu zabave.
''Jedan od predmeta koji su na prodaju jeste 'MOI Magična kasica' - dizajn Muzeja optičkih iluzija, Sarajevo'', naglasila je.
Na prvom spratu zgrade je tv ekran na kojem su video prikazi prilagođeni tematici Muzeja, praćeni muzikom koja razgledanje na tom spratu može učiniti dinamičnijim. U prizemlju je 'Tunel spasa', kao iluzija dužine ili 'Bunar', iluzija dubine. Moguće je vidjeti i 'Naopaku sobu'.
Ekipa Muzeja optičkih iluzija, Sarajevo htjela je u tu priču uvesti i dašak tradicije i kulture Bosne i Hercegovine. Tako na prvom spratu Muzeja posjetioce 'dočekuje' 3D slika 'Vučka' koji nudi bosansku kafu, bh. akademskog slikara Kerima Mušanovića. Radi se o maskoti 14. Zimskih olimpijskih igara '84, koju je osmislio slovenski dizajner Jože Trobec.
Za posjetioce jedno od najtraženijih mjesta za fotografiranje jeste i 'Bosanska kuhinja' (Glava u šerpi). Za djecu je to zasigurno 'Antigravitacijska soba', ali i 'Amesova soba' koju je 1946. godine izumio američki naučnik Adelbert Ames mlađi, a koristi se i u kinematografiji za specijalne efekte. Zahvaljujući izobličenoj perspektivi, ljudi i predmeti izgledaju mnogo viši ili niži nego su to stvarno, ovisno od toga gdje se u sobi nalaze.
Profesor psihologije Akiyoshi Kitaoka osmislio je, među ostalim, iluziju koja se sastoji od istovjetnih oblika, nalik listovima, u jarkim bojama. Ulomci između listova obojeni su crno ili bijelo, čini se da se pomjeraju.
Kustosica Osmanović precizira da je postavka eksponata zasad stalna. Međutim, planiraju proširiti fundus te periodično mijenjati postavku, što će za posjetioce biti još zanimljivije. Žele u potpunosti iskoristiti zavidne kapacitete koji su im na raspolaganju ali da to, kako kažu, bude smisleno ne pretrpano eksponatima.
Djeca i mladi najčešći su posjetioci Muzeja optičkih iluzija u Sarajevu. Za ljeto planiraju omogućiti i organiziranje rođendanskih proslava za djecu, u bašti Muzeja, koja je u pripremi.
''Dosta djece želi upravo u Muzeju provesti taj, za njih, poseban dan. Želimo im omogućiti i prostor gdje će moći sa prijateljima da se druže uz tortu i grickalice, muziku i mađioničare'', kazala je Osmanović, jedna od kustosa toga muzeja.
Ekipu zaposlenika Muzeja čine mladi ljudi. Za njih je taj posao zanimljiv i dinamičan, doživljavaju ga i kao priliku za stjecanje novih znanja.
Muzej optičkih iluzija jedini je te vrste u Bosni i Hercegovini, a posjetioci su im uglavnom domaći i gosti iz država regije. Rad te institucije kulture svakako je doprinos i razvoju turizma u Kantonu Sarajevo, mada nije uvrštena u zvanični program zanimljivih destinacija. Institucije kulture tog tipa postoje u regiji, drugim evropskim državama i svijetu.
Cijena ulaznica za Muzej optičkih iluzija Sarajevo za odrasle osobe je 12 KM, školarce, studente i penzionere 9 KM, a porodična (dvoje odraslih i dvoje djece) ulaznica je 35 KM. Popust je moguć za grupne posjete (za 20 do 25 osoba), a svaka osoba plaća po 7 KM.
