Kašljanje je odbrambeni refleksni mehanizam kojim se iz disajnih puteva odstranjuje sekret ili neko strano tijelo. Nadražaj receptora za kašalj nastaje udisanjem različitih čestica, naprimjer, prašine, dima cigarete, hemijskih isparenja, kao i udisanjem toplog ili hladnog vazduha. Ukoliko traje duže, kašalj postaje štetan i može dovesti do iscrpljivanja organizma. Dužina njegovog trajanja predstavlja prvi korak u sužavanju liste njegovih mogućih uzroka. Tako može biti akutan kada traje manje od tri nedjelje, subakutan, kada traje između tri i osam nedjelja, te hroničan kašalj, koji traje duže od osam nedjelja. Najčešći uzroci akutnog kašlja su infekcije gornjih disajnih puteva – prehlada i akutna bakterijska upala sinusa, zatim veliki kašalj, pogoršanje hroničnih bolesti pluća (opstruktivni bronhitis i emfizem), te alergijsko kihanje.
Akutni kašalj Virusne infekcije gornjih disajnih puteva najčešći su uzročnici akutnog kašlja. Prehlada je akutna upala sluzokože nosa, pacijentu je začepljen nos, tjelesna temperatura je obično između 37,2 i 37,5 stepena Celzijusa, javljaju se suzenje očiju, iritacija očiju i grla, grlobolja i opća malaksalost. Akutno kihanje može biti i alergijsko, vazomotorno i ono koje prati gripu.
Hronični kašalj je dugotrajan kašalj kada se rutinskim pregledom ne može otkriti njegov uzrok. U preko 90 posto slučajeva uzroci su astma sa suhim kašljem, gastroezofagijalna refluksna bolest i slijevanje sekreta niz zadnji zid jednjaka. Ostali uzroci mogu da budu pušenje, hronični bronhitis, kao i manje česti uzroci: srčana slabost, karcinom pluća ili jednjaka, tuberkuloza, strano tijelo u disajnim putevima, te psihogeni ili “tic” kašalj.
* Kod astme kašljanje traje barem tri nedjelje, te nema ostalih simptoma kao što su stezanje i “sviranje” u grudima i nedostatak zraka.
* Kod slijevanja sekreta niz zadnji zid ždrijela kod pacijenata se javlja osjećaj kao da im se nešto stalno slijeva niz grlo, osjećaju neprestanu potrebu za nakašljavanjem, imaju gušobolju, a nos je začepljen i curi.
* Gastroezofagijalna refluksna bolest je čest uzrok hroničnog kašlja koji može biti njen jedini simptom. Nastaje usljed vraćanja želučane kiseline u jednjak i grlo, te se često javljaju žgaravica i kiseo okus u ustima. Refluks želučane kiseline je izraženiji u ležećem položaju, te je potrebno izbjegavati jelo najmanje dva sata prije odlaska na spavanje. U ovakvim slučajevima pomažu antacidi koji neutraliziraju želučanu kiselinu, kao i blokatori želučane kiseline (omeoprazol, lansoprazol, pantoprazol).
Liječenje Specifična terapija kašlja podrazumijeva eliminaciju njegovog uzroka, naprimjer infekcije, a nespecifična obuhvata primjenu antitusika. Antitusicima se liječi samo neproduktivan – suhi kašalj, a kod produktivnog, vlažnog kašlja uglavnom se primjenjuju lijekovi za stimulaciju iskašljavanja – ekspektoransi i sekretolitici.
Neuobičajeni razlozi kašlja
Bronhije i pluća savršeno su zdravi, a nikako da prestanete kašljati. Kašljati bez razloga, kada nema niti najmanjeg traga prehladi, gripi, bronhitisu ili astmi – moguće je. Kašalj uglavnom ovisi o iritaciji perifernog tkiva respiratornog sistema, ali može poticati i iz drugih zona, kao što su jednjak ili srce. Iz tog razloga neobičan ili dugotrajan kašalj može biti pokazatelj neke bolesti koja nije povezana sa bronhijama i plućima. Ili kašalj može biti sporedni efekt kod uzimanja određenih vrsta lijekova.
* Ukoliko se kašalj javlja noću, uz osjećaj vrućine u grudima i gorak okus u ustima, može se raditi o višku želučane kiseline.
* Uporan i suh kašalj ponekad se može pojaviti kod osoba koje koriste lijekove protiv visokog krvnog pritiska. Kašalj se može pojaviti na početku terapije, kao i nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Češće se javlja kod žena i nepušača.
* Kada se napadi kašlja javljaju isključivo nakon trčanja ili nakon penjanja uz stepenice može se raditi o srčanim problemima. U tom slučaju često se javljaju ubrzano disanje, kao i teško udisanje.
Vrste kašlja
Laringealni kašalj (kašalj iz grla): javlja se iznenada – u napadima, nema iskašljavanja, često ide uz upalu ili nadraženo grlo – takozvano škakljanje u grlu, prate ga simptomi upale ždrijela
Trahealni kašalj (kašalj iz dušnika): sličan prethodnom, uz karakterističan zvuk “laveža” i jače bolove iza prsne kosti; u početku suh, zatim sa iskašljavanjem gustog sekreta; javlja se kod upale dušnika (traheje)
Kašalj kod bronhitisa: javlja se kod akutnog bronhitisa, obično bez prethodnih simptoma; traje stalno, bez karakterističnih napada; prvo je suh i neproduktivan, potom se javlja proziran sekret, karakterističan za virusne infekcije ili žućkast do zelenkast, karakterističan za bakterijske infekcije. Kod pušača se često javlja hronični bronhitis, karakterističan po jutarnjim napadima kašlja.
Astmatični kašalj: obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti potiče ga dubok udah, udisanje hladnog zraka ili smijanje; obično se u plućima osjeti otežan izdah i “sviranje” u grudima
Kašalj s primjesama krvi: tragovi krvi u iskašljaju mogu se javiti kod snažnog, dugotrajnog kašlja usljed povrede sluznice respiratornog sistema, ali se brzo izgube. U slučaju da krvavi kašalj ne prestaje, te dođe do gubitka svijesti ili promjene boje lica, može se raditi o ozbiljnoj bolesti i potrebno se odmah obratiti ljekaru.
Djeca i kašalj
Najčešći razlog kašlju je obična prehlada. Sluz koji ne izlazi kao iscjedak na nos spušta se niz grlo, izazivajući kašalj. Ali, sluz ne mora biti isključivo u nosu, može se nalaziti na svakom mjestu od dna pluća nagore. I ne mora je uvijek izazivati prehlada, može se raditi o astmi, krupu (oblik laringitisa), bronhitisu, upali pluća… Ukoliko se radi o bebama i maloj djeci – ne pokušavajte sami dijagnosticirati kašalj, prepustite to ljekaru.
Kašalj sa povraćanjem Obično znači da je dijete progutalo toliko sluzi, ne znajući je, naravno, iskašljati, da mu to stvara mučninu. Prilikom povraćanja, mišići želuca pritišću pluća i disajne kanale istiskujući višak sluzi, koja ometa normalno disanje. Dakle, iako neugodno, povraćanje je korisno i neka djeca su mu sklonija od druge.
Kašalj sa otežanim disanjem Ukoliko je disanje djeteta koje kašlje otežano, bučno ili bolno, ili mu se tokom kašljanja uvlači donji dio grudnog koša, postoji mogućnost da se radi o ozbiljnim respiratornim smetnjama. Odmah pozovite ljekara!
Krup Oblik laringitisa (upala grkljana – larynksa), veoma dramatičan kada su u pitanju bebe i mala djeca zbog njihovih izuzetno uskih disajnih kanala. Kod odrasle osobe ovakva upala grla izazvala bi promuklost i neugodno škakljanje. Dijete se noću budi uz plač, bolan i hrapav kašalj koji zvuči kao lajanje psa. Prije nego što stigne ljekar, pokušajte smiriti dijete, tako će uspjeti normalno da diše. Hladan ili vlažan zrak smanjit će otekao grkljan: odvedite dijete do prozora i neka šest puta duboko udahne hladan zrak. Ili pustite vrelu vodu da teče u kadu, neka se kupatilo ispuni parom i ostanite tako desetak minuta. Ukoliko se radi o starijem djetetu, pomoći će mu inhaliranje nad posudom sa vrućom vodom. Zapamtite: suh zrak izaziva takve smetnje kod djece sklone krupu!
Pomoć iz kućne apoteke
Ispiranje (grgljanje) jedan je od najstarijih i najrasprostranjenijih recepata koji liječi nadraženu sluzokožu grla.
Slani rastvor U čaši tople vode rastopite jednu kašičicu morske soli i svakog sata u toku dana ispirajte grlo tim rastvorom, nastojeći da ga ne progutate. So, osim natrijevog hlorida i magnezija, sadrži bakar koji djeluje protiv upala.
Šljez Skuhajte 10 g bijelog šljeza u 1,5 dl vode, dodajte 30 g meda, ohladite i procijedite. Ispirajte više puta dnevno.
Napitak od crnog luka Skuhajte pet glavica crnog luka srednje veličine i propasirajte, pa tako dobijen sok pijte u malim gutljajima. Možete koristiti i vodu u kojoj ste kuhali luk, zaslađenu medom. Ovaj napitak smanjuje nadražaj za kašalj, jer enzimi iz luka podstiču iskašljavanje sluzi i tako suzbijaju širenje upale.
Djeci protiv kašlja dajte hljeb namazan puterom i medom.
Protiv promuklosti
Jabuka i med Izdubite jabuku, napunite je dobrim medom, ispecite i pojedite toplu. Ovo se posebno dopada djeci.
