Proizvodnja lješnjaka na području Unsko-sanskog kantona u posljednjih nekoliko godina dobija na zamahu i sve je više poljoprivrednika koji se odlučuju na uzgoj ove kulture, kažu u Poljoprivrednom zavodu USK.
Ističu kako je ovo područje idealno za sadnju lješnjaka, a s tim ciljem u proteklih nekoliko dana u gradovima i opštinama ovog kantona održan je niz edukativnih predavanja o ovoj temi.
Jedan od onih koji su govorili o svojim iskustvima u ovoj vrsti proizvodnje bio je i Alen Islamović, poznati rok muzičar i pjevač kultne grupe “Bijelo dugme”. Islamović kaže kako je prije dvije godine na pet dunuma zemljišta u blizini Bihaća zasadio lješnjak, te da je ove godine ubrao i prve plodove.
“Očekujem da mi se cjelokupna investicija isplati u roku od pet godina i spreman sam da uložim dodatna sredstva u proširenje zasada”, istakao je Islamović.
Prema riječima Edhama Hodžića, direktora Poljoprivrednog zavoda USK, uzgoj ove kulture može biti unosan i perspektivan, uz uslov da se poznaju i poštuju zahtjevne uzgojne mjere kako bi proizvodnja ove vrste bila rentabilna. On je istakao kako su plodovi lješnjaka izuzetno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena dostiže i do šest maraka po kilogramu.
“Svim poljoprivrednim proizvođačima bih preporučio da se dobro upoznaju sa faktorima ove proizvodnje, pa tek onda da se upuste u nju”, kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, većina proizvođača u USK se odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova, umjesto da se lješnjaci uzgajaju na način da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose. On je istakao kako ova biljka nije zahtjevna u pogledu kvalitete zemljišta, što je jedna od prednosti u ovoj vrsti proizvodnje.
DOBROBITI LJEŠNIKA
Ugodan ukus lješniku daju ulja, kojih ima oko 60 odsto, dok bjelančevina ima 14-18 odsto, ugljenih hidrata oko 14 i mineralnih materija oko 2,4 odsto
Među njima najviše je kalijuma u 100 grama – 680 miligrama, fosfora (290 miligrama), magnezijuma (163) i kalcijuma (114), a sadrži i mangan, željezo, cink, bakar, kao i četiri mikrograma selena. Plodovi ove biljke su pokriveni kovrdžavom spoljnom ljuskom sa žljezdastim maljama, sakupljeni u “grozd”. Kad sazre, oslobađaju se iz te ljuske, otkrivajući čvrstu glatku školjku. Njenim razbijanjem dolazi se do jestivog dijela, koji je obavijen još jednom opnom. Pošto je ona gorka, najbolje ju je skinuti, a to će se najlakše učiniti ako se lješnici stave u rernu i zagrijavaju 10-15 minuta, a potom umotaju kuhinjskom krpom da se potpare i onda energično protrljaju.
Ljekovita svojstva
Osim značajnih količina nezasićenih masnih kiselina, te minerala i vitamina, lješnici su bogati i fitosterolima. Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla. Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprečavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.
Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnici. Djeluje na smanjenje krvnog pritiska, kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara. Još jedno znamenito svojstvo ove masne kiseline je njeno djelovanje na moždanu aktivnost i pamćenje. Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno da poboljša pamćenje. Lješnici sadrže i omega-3 masne kiseline. Ove poznate masne kiseline imaju brojne dobrobiti za zdravlje, zbog čega mnogi stručnjaci preporučuju njihovu redovnu konzumaciju. Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnici su jako dobri antioksidansi koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet.
Zanimljivo je da je lješnik jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline. Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom. Tako se za samo dva minuta kuvanja uništi gotovo 90 odsto folata u povrću. Folna je kiselina neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.
