U tami se negativne misli mogu činiti neizbježnima, a dok ležite budni i promatrate strop, možda ćete osjetiti poriv za nečim što umiruje, poput cigarete ili obroka bogatog ugljikohidratima. Istraživanja pokazuju da se ljudski um ponaša drugačije kada je aktivan noću.
Nakon ponoći, negativne emocije mogu postati dominantne, dok pozitivne nestaju iz fokusa. Opasne ideje tada mogu postati privlačne, a inhibicije se gube.
Neki naučnici smatraju da naš cirkadijalni ritam ima ključnu ulogu u ovim promjenama. U radu iz 2022. godine, istraživači su prikazali kako se moždani sistemi drugačije ponašaju noću, što sugeriše da tijelo i um slijede prirodni 24-satni ciklus koji utječe na naše osjećaje i ponašanje, prenosi Science Alert.
Drugim riječima, tokom dana naše tijelo je usklađeno s budnošću, dok je noću fokus često na spavanje. S evolucijske tačke gledišta, ovo ima smisla; ljudi su nekad bili efikasniji u lovu i sakupljanju tokom dana, dok su noćne aktivnosti nosile veći rizik od predatora. Kako bismo se nosili s tim rizikom, noću smo skloniji usredotočavanju na negativne podražaje. Iako nam je to nekada pomagalo da prepoznamo opasnosti, sada ovo hiper-fokusiranje može potaknuti rizična ponašanja.
Uz to, nedostatak sna dodatno otežava situaciju. "Postoje milioni ljudi koji su budni noću, a njihovi mozgovi ne funkcioniraju optimalno kao tokom dana," izjavila je neurologinja Elizabeth Klerman sa Univerziteta Harvard. Naglašava važnost daljnjeg istraživanja ovog fenomena zbog potencijalnog utjecaja na zdravlje i sigurnost.
Česta navika
Autori hipoteze "Um nakon ponoći" koriste primjere kako bi ilustrirali svoje tvrdnje. Prvi primjer odnosi se na ovisnika o heroinu koji tokom dana uspješno kontroliše žudnju, ali se noću predaje njoj. Drugi primjer uključuje studenta koji se suočava s nesanicom i koji razvija osjećaje bespomoćnosti i usamljenosti tokom noći.
Oba scenarija mogu imati ozbiljne posljedice. Samoubistva i samopovrijeđivanje posebno su česti u noćnim satima; istraživanja pokazuju da je rizik od samoubojstva tri puta veći između ponoći i 6 sati ujutro u usporedbi s drugim dijelovima dana.
Jedna studija iz 2020. godine istaknula je noćnu budnost kao faktor rizika od samoubistva, sugerirajući da je to posljedica nesklada cirkadijalnih ritmova. Samoubistvo se može percipirati kao izlaz iz boli i samoće, a studenti su često u situaciji kada su jedini budni i kada se nalaze u stanju beznađa.
Osim toga, noću se povećava konzumacija opasnih tvari. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da je rizik od predoziranja opioidima noću čak 4,7 puta veći. Neka od ovih ponašanja mogu se objasniti nedostatkom sna ili povlasticom koju donosi mrak, ali noćne neurološke promjene također igraju značajnu ulogu.
Istraživači, uključujući Klerman, ističu potrebu za dodatnim istraživanjem kako bismo zaštitili one koji su u najvećem riziku od noćne budnosti. Do danas, nijedna studija nije ispitivala utjecaj nedostatka sna i cirkadijalnog rasporeda na procesiranje nagrade kod ljudi.
Stoga, ostaje nejasno kako se radnici s promjenjivim smjenama, poput pilota ili doktora, nose s tim neobičnim obrascem spavanja. Unatoč tome što znamo da je ljudski mozak aktivan i tokom noći, ostaje mnogo nepoznanica o njegovim funkcijama.
Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Frontiers in Network Psychology.
