Već su ranija istraživanja na razini populacija utvrdila da je život u zelenilu povezan s manjim rizikom od smrti zbog srčanih i dišnih problema, kao i manjim rizikom za hospitalizaciju zbog srčanih i moždanih udara, napominju znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American Heart Association. No, nije bilo mnogo dokaza za takve veze na razini pojedinaca.
Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su analizirali različite biomarkere stresa i rizika za srčane bolesti u krvi i urinu kod 408 pacijenata primljenih u kliniku za kardiologiju u gradu Louisvilleu u Kentuckyju. Uz pomoć satelitskih podataka američkih agencija NASA-e i USGS-a procijenili su koliko je gusto zelenilo koje u mjestu stanovanja okružuje kuće pacijenata.
U odnosu na ljude koji su živjeli u betonskim naseljima stanovnici najzelenijih naselja imali su niže razine hormone epinefrina u urinu koji je pokazatelj razine stresa, pokazalo je istraživanje. Također su u urinu imali niže razine markera oksidativnog stresa poznatog kao F2-izoprostan.
U dodatku na to ljudi u zelenijim četvrtima imali su veći kapacitet održavanja zdravlja krvnih žila u odnosu na one koji su živjeli okruženi betonom i asfaltom.
“I razmjeri učinka i upečatljivost utjecaja zelenila na zdravlje iznenađujući su”, kaže voditelj istraživanja Aruni Bhatnagar sa sveučilišta Louisville.
Ispitanici su bili prosječno stari 51 godinu, većina je bila pretila i mnogi su imali povišeni krvni tlak ili povišeni kolesterol. Većina je živjela u područjima s malo zelenila.
Znanstvenici ističu da je ograničenje studije što je provedena na malom broju ispitanika.
“Ukoliko se rezultati studije potvrde to bi značilo da česte interakcije s prirodom mogu biti jedan način smanjivanja rizika od srčanih bolesti”, kaže Bhatnagar.
Znanstvenici ističu da su se veze između zelenila i manjih razina određenih markera za srčane bolesti potvrdile i nakon što su znanstvenici eliminirali druge faktore koji mogu utjecati na zdravlje srca poput dobi, spola, pušenja, korištenja statina za smanjivanje kolesterola, blizine prometnog zagađenja ili utjecaja siromaštva.
“Iako je točno da u većini američkih gradova bogatiji žive u zelenijim četvrtima u našoj studiji statistički smo i to uzeli u obzir i pokazalo se da je utjecaj zelenila neovisan o društveno-ekomnomskom statusu”, kaže Bhatnagar.
Moguće je i da blizina zelenila potiče na više fizičke aktivnosti a veća gustoća zelenila poboljšava kvalitetu zraka, kaže znanstvenica Annemarie Hirsch koja nije bila ukljčuena u istraživanje.
“Zeleni prostori mogu pojačati osjećaj društvene kohezije što je faktor koji je povezan sa zdravljem i dobrobiti", dodaje ona.
“Zelenilo predstavlja i barijeru prema stresnim faktorima u okolišu uključujući prometnu buku i ružne građevine", kaže Hirsch i dodaje da pogled na zelenilo obnavlja, blokira negativne misli i osjećaje i time smanjuje stres.