Pokazuju to statističke brojke iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je u toku 2020. godine uvezeno 21.082.698 kilograma kafe, dok je godinu dana ranije uvoz iznosio 21.893.789 kilograma.
"U prošloj godini uvezena je kafa, pržena i sirova, vrijedna 77,6 miliona maraka, što je za oko deset miliona KM manje u odnosu na godinu ranije. Najviše sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovništvom stiglo je iz Brazila, a značajne količine kafe u BiH stižu i iz Italije, Indije i Vijetnama", kazali su iz UO BIH.
Potrošači tvrde da je na smanjenje uvoza kafe u prošloj godini sigurno uticala pandemija virusa korona.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača "Don" Prijedor, istakla je da se sve što su građani BiH manje trošili odmah odrazilo na uvoz.
"Mislim da ima mnogo faktora koji utiču na smanjen uvoz kafe, a jedan od njih je sigurno da su građani manje išli po kafanama", kaže Marićeva.
Kako podsjeća, u jednom periodu sve je bilo zatvoreno, tako da nije bilo tradicionalnog ispijanja kafa u ugostiteljskim objektima.
"Osim toga, nakon onog prvog udara, kada smo svi gomilali zalihe namirnica, u strahu od neizvjesne budućnosti počeli smo racionalnije da se ponašamo i da štedimo", rekla je Marićeva i dodala da očigledno ni uvoznici više ne gomilaju zalihe ove namirnice, jer je potrošnja drastično pala.
"Od pojave virusa korona puno smo više ostavljali novca u apotekama nego u kafanama", kazala je Marićeva.
Dodala je da mnogi proizvođači manipulišu ambalažom i gramažom kafe i time dodatno zbunjuju kupce.
"Na rafovima u marketima možete kupiti i kafu od 500 i od 375 grama u identičnom pakovanju. Mnogi ne obraćaju pažnju na to i čak ne primijete šta su kupili dok ne donesu kući", rekla je Marićeva i apelovala na potrošače da vode računa o rokovima trajanja, ali i o sastavu kafe koji je ispisan na ambalaži.
Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača Tuzlanskog kantona, ističe da je sigurno pandemija virusa korona uticala na manji uvoz kafe u BiH.
Dodaje da su stanovnici BiH tokom čitave prošle godine manje vremena provodili po ugostiteljskim objektima i kafanama, što se sigurno odrazilo na ukupan uvozni skor.
"I kod kuće ljudi nisu kupovali kafu kao u ranijem periodu, jer su sigurno imali određene restrikcije, što zbog manje zaposlenosti, što zbog manjih plata u prethodnom periodu", ističe Bulićeva.
Prema njenim riječima, kad je smanjena potrošnja nema ni potrebe za uvozom, te ističe da je upravo zbog toga pad uvoza kafe nimalo ne čudi.
