Prevara počinje direktnom porukom hakera koji se predstavlja kao prijatelj, a koja glasi 'pogledaj ko je upravo umro', te šalju link na nešto što izgleda kao novinarski tekst. Poruka također može sadržavati izraze kao što su "ovo je tako tužno" ili "znam da ga poznaješ" kako bi prevarili korisnika da pomisli da poznaje tu osobu.
Od žrtava se potom traži da upišu svoje korisničko ime i lozinku za Facebook kako bi pročitali članak o navodnoj smrti. Na linku lažne vijesti zapravo se nalazi zlonamjerni softver koji prevarantu omogućuje pristup podacima za prijavu korisnika Facebooka te drugim ličnim podacima.
Žrtvi se tada zaključava pristup profilu (mnogi su tako već izgubili Facebook profile), koji preuzima haker kako bi istu poruku poslao svima na njihovoj listi prijatelja. Prevaranti tada kradu sve lične podatke, uključujući adrese e-pošte, broj telefona i datume rođenja - svi se podaci koriste za provalu u račune koji nisu na Facebooku. Još važnije, ako se na računu nalaze i bankovni podaci ili slični financijski podaci, hakeri mogu ukrasti korisnikov novac.
Iako se phishing prijevara uglavnom pojavljuje na Facebooku, stručnjaci također upozoravaju da se može pojaviti u e-mailu ili tekstualnoj poruci.
Stručnjaci, savjetuju korisnicima da izbjegavaju klikanje na linkove u porukama koje se čine sumnjivima, a kada su u nedoumici, da kratko razgovaraju s prijateljem kako bi otkrili da li je zaista riječ o toj osobi ili je u pitanju prevarant.
Ako smatrate da se nešto čudno dešava s vašim profilom, promijenite lozinku što je prije moguće.
Australci su potvrdili da su već u 2023. izgubili više od 11,5 miliona dolara zbog krađe identiteta; u 2022. godini je, pak, bilo 74.567 prijava phishing prevara u ukupnom iznosu od 24,62 miliona dolara.
Prevara 'pogledaj ko je upravo umro' pridružuje se nizu drugih hakerskih trikova osmišljenih da ukradu novac korisnika. Phishing prijevare pokušaji su prevaranata da vas lažima navedu na davanje ličnih podataka kao što su podaci za prijavu, adrese e-pošte, datumi rođenja, brojevi bankovnih računa, lozinke i brojevi kreditnih kartica
Znakovi upozorenja i kako se zaštititi?
Primit ćete e-mail, SMS ili viber poruku s linkom koji od vas traži da unesete ili potvrdite podatke o računu
U poruci vam se ne obraćaju pravim imenom, a poruka često sadrži gramatičke pogreške.
Adresa web stranice ne izgleda kao adresa koju obično koristite i zahtijeva pojedinosti koje legitimna stranica obično ne traži.
Nemojte klikati na linkove u kojima se od vas traži da ažurirate ili potvrdite svoje podatke za prijavu. Samo pritisnite delete.
Pretražite internet koristeći imena ili tačne riječi iz poruke kako biste provjerili ima li referenci na prevaru.
Potražite sigurnosni simbol. Sigurne web stranice mogu se prepoznati korištenjem 'https:' umjesto 'http:' na početku internetske adrese ili zatvorenog lokota ili ikone nepokvarenog ključa u donjem desnom kutu prozora preglednika. Legitimne web stranice koje od vas traže da unesete povjerljive podatke općenito su šifrirane kako bi zaštitile vaše podatke.
Nikada ne dajte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici ili online računu ako primite poziv za koji se tvrdi da dolazi iz vaše banke ili bilo koje druge organizacije. Umjesto toga, zatražite njihovo ime i broj za kontakt i neovisno provjerite s dotičnom organizacijom o čemu se radi.
Foto:Arhiv
