Kako bi funkcionirao, klima uređaj treba energiju, što dovodi do povećane potrošnje goriva. Koliko točno pokušali smo otkriti na tri različita automobila od kojih je jedan bio opremljen benzinskim motorom i ručnom klimom, drugi benzinskim motorom i automatskom klimom, a treći potencijalno najštedljivijom kombinacijom – dizelskim motorom i automatskom klimom. Sva tri automobila bila su podjednako jaka, odnosno imali su između 90 i 100 KS.
Potrošnja bez vožnje
U prvom testu upalili smo automobile, namjestili klima uređaje i pustili da rade sat vremena. Automobil benzinskim motorom i ručnom klimom potrošio je 0,4 litara više nego bez klime, dok su dva druga kandidata potrošili jednakih 0,2 litara više nego bez klime. Modeli s automatskom klimom u osnovi su osjetno štedljiviji jer sustav se mnogo preciznije prilagođava, radi manjim intenzitetom i tako troši manje goriva.
Potrošnja na autocesti
Nakon 100 kilometara vožnje po autocesti praktično konstantnom brzinom od 130 km/h modeli s automatskim klima uređajima ponovo su imali jednaki skok potrošnje, 0,2 l/100 kilometara više nego bez klime. Model s ručnom klimom potrošio je 0,3 l/100 km više nego bez klime.
Potrošnja u gradu
Klima uređaj najviše goriva troši kada ga koristite u gradu. Ovisno o gužvama i brzini kretanja prometa rast potrošnje može biti i vrlo velik. Obavili smo dva testa, jedan u vrijeme velikih gužvi gdje smo koristili zakrčene prometnice i jedan oko podneva kada na cestama ima manje auta u kojem smo koristili inače prohodnije prometnice. U testu s manje gužvi prosječna brzina kretanja bila je 32 km/h, a najviše je ponovo potrošio model s ručnom klimom, čak 1,4 l/100 km više nego bez klime. Benzinac s automatskom klimom trošio je 0,8 l/100 km više, a dizel s automatskom 0,7 l/100 km više. U velikim gužvama kada je prosječna brzina kretanja bila samo 19 km/h potrošnja je dodatno narasla. Model s ručnom klimom potrošio je 2,4 l/100 km više, benzinac a automatskom klimom 1,3 l/100 km, a dizel s automatskom klimom 1,2 l/100 km više nego bez klime.
Valja naglasiti da su naši testovi izvedeni kada je vanjska temperatura bila između 25 i 30 stupnjeva, a što su vrućine ekstremnije potrošnja će još više rasti. Klima najviše troši u onom prvom periodu rashlađivanja unutrašnjosti od primjerice 35 do 22 stupnja, a tada potrošnja skače i za 4-5 l/100 km. Na sreću taj period traje relativno kratko i već se za nekoliko minuta, kada se auto donekle ohladi potrošnja se stabilizira na razumnijim vrijednostima.
Klima dakle troši gorivo i novac, a ekonomičnija je varijanta automatska klima. No za trošak, kakav god bio, većina vozača ne mari kada ih zagrije ljetnih 35 stupnjeva.
