Bez obzira na to koliko je zdrav odnos roditelja, tu i tamo sigurno će doći do poneke svađe. Kako objašnjava psihologinja Karli Šnajder (Carly Snyder), nekoliko povremenih nesuglasica obično nisu velika stvar. Zreli razgovori, držanje toga izvan vidokruga djece i odbijanje vrijeđanja pokazuju djetetu kako se nositi s nesuglasicama na zdrav način. Međutim, ozbiljniji sukobi definitivno ostavljaju negativne posljedice kod djeteta, piše ''Very Well Family''.
Fizički sukob
Fizički sukobi, uvrede i emocionalne ucjene samo su neke od toksičnih interakcija koje roditelji mogu međusobno imati, a koje će dugoročno uzrokovati emocionalnu štetu njihovom djetetu.
Postoje istraživanja koja sugeriraju da roditelji koji se svađaju mogu negativno utjecati na dijete staro samo šest mjeseci. Međutim, svađa roditelja ne utječe samo na malu djecu, tvrde stručnjaci. Druge studije pokazuju da sva djeca i mladi do 19 godina mogu biti osjetljivi na sukobe između svojih roditelja. To samo pokazuje da su djeca svih dobi, od najranijeg djetinjstva do rane odrasle dobi, pod utjecajem načina na koji se njihovi roditelji odlučuju nositi s međusobnim razlikama ili razmiricama.
Dugoročni učinci na mentalno zdravlje djeteta
Stručnjaci vjeruju da visokokonfliktne zajednice utječu na mentalno zdravlje djeteta na nekoliko načina. Kao prvo, svađe roditelja mogu uzrokovati nesigurnost kod djece. Kako objašnjava psihologinja, svađa potkopava dječji osjećaj sigurnosti u pogledu stabilnosti porodice. Mališani koji su izloženi brojnim svađama mogu brinuti o razvodu ili se pitati jesu li oni krivi za loš odnos između mame i tate. Isto tako, stalne neugodne situacije mogu otežati osjećaj sigurnosti u porodici jer svađe mogu često biti vrlo nepredvidive.
Svađe također mogu znatno utjecati na odnos roditelj – dijete. Visokokonfliktne situacije stresne su i za roditelje, a roditelj pod stresom možda neće provoditi puno vremena sa svojom djecom. Osim toga, to može utjecati na kvalitetu odnosa jer roditeljima može biti teško pokazati toplinu i privrženost kada su ljuti ili uzrujani na drugog roditelja. Česte svađe također stvaraju stresno okruženje. Slušanje čestih ili intenzivnih svađa stresno je za djecu, a taj stres može utjecati na njihovu fizičku i psihičku dobrobit, ali i ometati njihov normalan, zdrav razvoj.
Depresija i anksioznost
Studija čiji su rezultati 2012. godine objavljeni u časopisu ''Child Development'', a koja je proučavala učinak roditeljskog sukoba na djecu od vrtića do sedmog razreda, pokazala je da su djeca čiji su se roditelji često svađali imala veću vjerovatnost da će doživjeti depresiju, anksioznost i probleme u ponašanju tokom odrastanja. No, to nisu jedine negativne posljedice. Šnajder upozorava da kod takve djece često dolazi i do smanjenja kognitivnih funkcija, problema u odnosima s drugima, problema u ponašanju, poremećaja prehrane i drugih tjelesnih problema, ali i povećane sklonosti ovisnostima.
