Velike vrućine i visok nivo UV zračenja može biti opasan ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe već i za zdrave ljude.
Stoga u nastavku pročitajte savjete stručnjaka da biste što lakše izdržali velike vrućine.
- Rashladite svoj dom
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu, idealno bi bilo držati je ispod 32 stepena danju i ispod 24 noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate hronične zdravstvene probleme.
- Ne izlažite se suncu nepotrebno
Tokom velikih vrućina neophodno je što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.
- Šta ako morate na sunce
Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše.
Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.
Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat dvije do četiri čaše tekućine, najbolje ne previše hladnu vodu.
- Zaštitite kožu i oči
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema.
Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom.
Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati.
Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.
- Povećajte unos vode
Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ.
Ako vam doktor ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.
Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe.
Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.
- Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu
Za vrijeme velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovno više manjih obroka.
Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode.
Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite.
Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta.
Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati.
Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporučuje se konzumiranje gaziranih pića, a posebno ne alkohol.
Posebna pažnja
Posebnu pažnju posvetite bebama, maloj djeci i starijim osobama! Nikad ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom.
Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom
Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.
LIjekovi, sunce i sunčanica
Najblaži oblik simptoma sunčanice je vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama.
Ako je osoba ostala bez svijesti, položite je na bok, rashladite i pozovite Hitnu pomoć.
Ako je pri svijesti, dajte joj vodu ili neki drugi napitak.
Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižeg nivoa UV zračenja.
Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet doktora, piše Dnevni avaz.