Ideja Omera Nadarevića je bila da na YouTubeu predstavi humor na krajiški način, a od 2009. godine do danas na primarnom bh. kanalu prikupio je dva miliona pretplatnika i skoro 1,1 milijardu pregleda.
U januaru prošle godine popularni Omčo u Sjedinjenim Američkim Državama napravio je kanal FATTv na kojem je za samo godinu ostvario duplo bolji rezultat rada nego na bh. tržištu. Za godinu je Omčo na američkom kanalu prikupio 3,84 miliona pretplatnika te dvije i po milijarde pregleda.
Prema podacima stranice SocialBlade, koja vrši analitiku YouTube korisnika i njihovih sadržaja, Omčo je u prosjeku mjesečno mogao zaraditi od 93.800 dolara do milion i po dolara, jer za 1.000 pregleda YouTube plaća od 0,25 do 4 dolara, što se može mijenjati ovisno o popularnosti kanala, trendingu, sadržaju, publici odakle dolazi i brojnim drugim algoritmima.
U razgovoru za Klix.ba Kenan Kurdić, marketing stručnjak, je naglasio da su Omčo i drugi youtuberi ustvari, prije svega, biznismeni.
"Ono što je bitno shvatiti, bez obzira na to šta mislili o njima, Omčo i njemu slični su prije svega biznismeni pa onda sve ostalo. Širenje 'tržišta', ako ga možemo tako nazvati, na SAD, predstavlja dodatnu priliku za dosta veću zaradu. YouTube zarađuje od kompanija koje plaćaju da bi se oglašavale na platformi, a svojim kreatorima sadržaja plaća na osnovu nekoliko kriterija, ali jedan od najbitnijih je odakle dolazi publika koja ih gleda", kaže Kurdić te dodaje:
"Tu postoji vrlo jasna segmentacija. Tako ćete za 1.000 pregleda zaraditi više novca ako se vaši klipovi gledaju u SAD-u, Kanadi i ostalim razvijenim zemljama, a puno manje ako vaša publika dolazi iz BiH i ostalih manje razvijenih zemalja. Glavni razlog za ovo je razlika kupovne moći stanovništva, jer prosječan Amerikanac zarađuje puno više od prosječnog Bosanca i Hercegovca i tako dalje."
YouTube za pregled sadržaja u BiH prosječno plaća 0,20 dolara na 1.000 pregleda, dok u SAD-u 1.000 pregleda košta u prosjeku 1,87 dolara, ali i taj iznos varira od kanala, sadržaja, kontinuiranih pregleda sadržaja, zemlje iz koje se gleda sadržaj i brojnih drugih faktora.
Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež u razgovoru za Klix.ba je naglasila da ono što ljudi smisle može biti najveća glupost, ali kada ta glupost pronađe publiku, to postaje način zarade i biznis.
"Ne možemo zabraniti, roditelji mogu samo kontrolisati sadržaj. Unutar tih videosadržaja imate dobrih stvari i to treba naglašavati, ali i neke stvari koje nisu za djecu odnosno omladinu. Kada ste odrasli, možete gledati šta hoćete, hoćete li se smijati ili analizirati. Omčo ima publiku kojoj će to biti zanimljivo, nekima neće, ali količina gledanosti dovodi nas do toga da odlučimo šta je nama interesantno i govori o našem nivou razvoja", kazala je Vehabović-Rudež.
Dodala je da svaki roditelj treba gledati iste sadržaje kao djeca te urgirati ako to nije adekvatno i primjereno za njihov uzrast. Rečenica "Nema veze, neka gleda", prema njenim riječima, ima velike veze, jer djeca su spužve.
"Dolazila su mi djeca koja su znala dijaloge i monologe Izeta Fazlinovića", kaže naša sagovornica.
Sa sociološkog aspekta o broju pregleda i pretplatnika u SAD-u u odnosu na broj pretplatnika i pregleda Omčinog kanala u BiH Vehabović-Rudež kaže da nama nisu jasne njihove vrijednosti i kako oni žive.
"Možda je Amerikancima zanimljivo ono što je nama djetinjasto i to su Amerikanci koji su neobrazovani, koji ne znaju ko im je predsjednik. Balkan je nekako drugačiji, možda smo kritični prema sebi, ali u centru smo Evrope i tako se razvijamo. Za Amerikance je poznato da imaju ekstreme i u razmišljanjima i ponašanjima, ali se to ne odrazi na sistem i kvalitet života", zaključila je Vehabović-Rudež.
